Na današnji dan

Prisjećamo se jednog od najutjecajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – Miroslava Krleže

Bio je uspješan književnik i žestoki političar koji se svojim angažmanom zalagao za hrvatski narod nastojeći postići društvenu promjenu. Iza sebe je ostavio cijenjena djela zbog kojih nikada neće biti zaboravljen.

29.12.2020.

Danas obilježavamo 39. godišnjicu smrti jednog od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća – Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. godine u zagrebačkoj građanskoj obitelji. Već u dvadesetim godinama započeo je svoj stvaralački rad, a nakon 1916. godine, kada je zbog slabog zdravlja oslobođen vojne službe na ratištu, počeo je objavljivati prve knjige te je postao politički aktivan. Ubrzo je postao utjecajna figura hrvatske književnosti i dominantan pisac svojega doba. Osim što je objavio čak 200 autorskih knjiga, bio je uspješan dramatičar, kritičar i enciklopedist te utemeljitelj Leksikografskog zavoda koji danas nosi njegovo ime.

Krležina su djela poučno štivo s kojima smo se zasigurno susretali tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Među poznatijima su Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza, Balade Petrice Kerempuha, Zastave, Hrvatski bog Mars, Na rubu pameti te mnoga druga koja su utjecala na izgradnju moderne hrvatske države. Okušao se u pisanju svih književnih žanrova – od pjesništva do esejistike i romana. Uređivao je i izdavao nekoliko časopisa kojima je nastojao ostaviti utjecaj na tadašnje hrvatsko društvo.

Unatoč uspješnom književnom djelovanju, njegovo političko djelovanje izazvalo je snažan otpor i kritiku te česti policijski nadzor i zabranu aktiviranja. Držao se vlastitih stavova, protivio se aktualnoj politici i neustrašivo kritizirao tadašnju kulturu, društvo i sustav. Strastveno je zagovarao protuimperijalističku koncepciju komunističkog pokreta, a federalizam smatrao rješenjem hrvatskog nacionalnog pitanja. Od 1948. godine, nakon što je napuštena staljinistička praksa upravljanja državom, postao je bliski prijatelj Josipa Broza Tita što mu je omogućilo da ostavi utjecaj u formulaciji nove ideološke paradigme.

Do zadnjih godina života ostao je prilično književno angažiran te pratio sva zbivanja u društvenom životu. Godine 1981, nakon smrti svoje voljene žene Bele, napustila ga je volja za životom. Iste je godine obolio od upale pluća, a dana 29. prosinca umro je od unutarnjeg krvarenja.

Miroslav Krleža napisao je brojne zamisli i citate vrijedne pamćenja. U znak sjećanja na njegovo bogato stvaralaštvo, kvalitetan rad i utjecaj na hrvatsko društvo, donosimo njih nekoliko.

– Čovječe, sjeti se da si ravan onome pred kim se ponizuješ, i ne ponizuj se! Hodaj uspravno, ne plači pred tuđim vratima, jer iza tih vrata za tebe nema nikoga, pljusni i pljuni, ali se ne ponizuj.

– Ljudi su tople, tvrdoglave, sebeljubive životinje! Ljudi uglavnom žive u vonju svog vlastitog isparivanja, i dok uživaju u svom vlastitom gnjiležu, sve, što je od bližnjega gnjilo, to im smrdi.

– Ljudi čitaju kako hoće da čitaju, a ne kako je napisano.

– Ljubav prema jednome ostavlja dovoljno prostora za mržnju prema mnogim drugima.

– Riječi… spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora.

– Imati i htjeti više imati, rast jednom riječju; to je sam život.

– Bolje je ne znati ništa nego napola znati neke stvari.

– Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu.

Krležin je život bio isprepleten raznim iskustvima i avanturama. Uz književni rad i djelovanje te suradnju s brojnim poznatim književnicima, s druge se strane borio s državnim i društvenim neprihvaćanjem, sukobima, uhićenjima te ostalim životnim poteškoćama. Ipak, nastavio je djelovati i provoditi svoje namjere osvješćivanja hrvatskoga društva. Mnogo je putovao i mijenjao mjesta stanovanja, no oduvijek je preferirao Zagreb kao mjesto stanovanja u odnosu na provinciju i ostale države. U njegovu je čast objavljena enciklopedija Krležijana koja govori o njegovu životu.

OZNAKE: