Prije točno 198 godina rođen je pisac kojem se sudilo zbog njegova najpoznatijeg romana
Gustav Flaubert, francuski pisac vjerojatno najpoznatiji po svome romanu Gospođa Bovary, rodio se na današnji dan prije 198 godina. Taj pisac poznat po psihološkom realizmu izazvao je veliku kontroverzu koja ga je dovela do sudskoga procesa.
Gustav Flaubert, francuski pisac vjerojatno najpoznatiji po svome romanu Gospođa Bovary, rodio se na današnji dan prije 198 godina. Taj pisac poznat po psihološkom realizmu izazvao je veliku kontroverzu koja ga je dovela do sudskoga procesa.
Gustav Flaubert, klasik svjetskoga psihološkog realizma, rodio se u Francuskoj u gradu Rouenu 12. prosinca 1821. Sve do danas svjetsku slavu ponajviše drži romanom Gospođa Bovary zbog kojega je protiv njega podignuta optužnica.
Sudilo mu se, naime, zbog neosuđivačkoga prikazivanja javnoga nemorala - nevjerojatno je bilo da se sredinom 19. stoljeća u francuskoj (i svjetskoj) umjetnosti prikazuje kako žena puši i odlazi ljubavniku. Međutim, Flaubert je zastupao stav nepristrana promatrača i govorio kako autor mora ostati nevidljiv, pa njegovoj funkciji nije bilo mjesta osudi ili odobrenju ponašanja likova. Zanimljiva je i činjenica da Madame Bovary izlazi 1857, iste godine kada se izdani i Baudelaireovi Cvjetovi zla te da su oba navedena autora završila na sudu zbog sličnih razloga.
Gustav Flaubert u djelima je slikao provinciju i svu njezinu tugu: licemjerja, ograničenost i pustoš. U toj malograđanštini propadaju neprilagodljivi, a prolaze dvolični i prepredeni. Pisac je tražio izbavljenje iz ružne stvarnosti u umjetnost, jer čovjek je ništa, a djelo sve.
Ostala su mu djela roman Bouvard i Pécuchet u kojem prikazuje društvo kroz ambiciozni diletantizam koji ne dopušta znanosti da se izrazi sa svim svojim novitcima i boljitcima, Sentimentalni odgoj u kojem je prikazano kopnjenje mladenačkih iluzija, Iskušenje sv. Antuna kao svojevrsna pjesničko-filozofska rapsodija, Salammbô (1862) i Tri pripovijetke (Trois contes, 1877). Napisao je i knjigu putnih dojmova Po poljima i žalima i kazališni komad Kandidat koji nije doživio uspjeh.
Veliki svjetski filozof i utemeljitelj egzistencijalizma, J. P. Sartre, o Flaubertovim je djelima govorio u Obiteljskoj ludi, a Flaubert je poslužio kao inspiracija i Julianu Barnesu pri pisanju Flaubertove papige.
