Preminula Rosa Parks, žena koja je čin sjedenja u autobusu učinila povijesnim
Na današnji je dan 2005. godine preminula Rosa Parks, majka pokreta za ljudska prava u SAD-u.
Na današnji je dan 2005. godine preminula Rosa Parks, majka pokreta za ljudska prava u SAD-u.
Danas se oko mjesta u autobusima i tramvajima najčešće spore predstavnici najmlađe i najstarije populacije, no sjedište autobusa u jednom je trenutku odigralo vrlo važnu ulogu za čitavu povijest. Odbivši prepustiti mjesto bijelcu u Alabami 1955. godine, Rosa Parks potaknula je pokret za građanska prava u SAD-u. Danas je ova snažna žena simbol dostojanstva i borbe protiv ukorijenjene rasne segregacije, no postoji još mnogo zanimljivih činjenica o njoj s kojima šira javnost nije upoznata.
Rođena je 1915. godine, a uzor je od najranije dobi pronalazila isključivo u majci jer su se njezini roditelji razveli nedugo nakon njezina rođenja. Majka joj je bila učiteljica te se brinula za njezino obrazovanje. Mlada Rosa dobila je svoju srednjoškolsku diplomu te se zaposlila kao krojačica. Postala je ugledna članica afroameričke zajednice, no zbog segregacijskih je zakona frustracija zajednice sve više rasla. Bili su ograničeni u svim, čak i onim najbanalnijim, društvenim segmentima: mogli su pohađati samo određene, manje kvalitetne škole, koristiti posebne izvore vode, posuđivati knjige samo iz crnačkih knjižnica.
Rosa Parks 1955. godine, FOTO: Wikipedia
Zbog toga se Parks društveno aktivirala, a manje je poznat još jedan događaj iz autobusa koji je prethodio ovom poznatijem, kada se prvi put sukobila s vozačem Jamesom Blakeom: stupila je u krcat autobus, platila svoju kartu, a zatim odbila poslušati pravilo koje je nalagalo građanima afroameričke populacije da nakon kupnje karte izađu iz autobusa te uđu ponovno na stražnja, crna vrata. Blake ju je tada povukao za rukav, a Parks je napustila autobus. No, to se nije dogodilo 12 godina kasnije, 1955. godine, jednoga sparnog i napornog radnog dana. Budući da su sva sjedala u bijelom dijelu bila zauzeta, vozač je rekao putnicima četiriju sjedala prvog reda obojenog dijela da ustanu i prepuste mjesta bijelcima. Troje ih je to učinilo, a jedna je žena ostala na svome mjestu.
– Ljudi uvijek kažu da svoje sjedalo nisam prepustila jer sam bila umorna, ali to nije istina. Nisam bila umorna fizički... Ne, bila sam umorna jedino od prepuštanja. – kasnije je Parks taj trenutak opisala u autobiografiji.
Nakon toga je uhićena i privedena, a to je prouzrokovalo prosvjed kakav nitko nije mogao predvidjeti. Pokret je bio u tako velikom zamahu da je 13. prosinca 1956. Vrhovni sud donio odluku da je podjela u autobusima neustavna. Rosa Parks, koja je izgubila posao i doživljavala sustavno nasilje tijekom cijele te godine, postala je poznata kao majka pokreta za ljudska prava. Morala se, zajedno s obitelji, preseliti u Detroit zbog maltretiranja i prijetnji. Tamo je postala administrativna pomoćnica u uredu kongresnika, a tu je poziciju zadržala sve do umirovljenja. Osnovala je i Institut Rosa and Raymond Parks koji je pomagao mladeži Detroita u samorazvoju.
Sjedinjene Američke Države dodijelile su joj najveću civilnu počast, FOTO: Wikipedia
Nakon umirovljenja, putovala je i davala podršku različitim događajima koji su poticali očuvanje ljudskih prava, a napisala je i autobiografiju. Dodijeljena joj je i kongresna Zlatna medalja, najveća čast SAD-a za civilno djelovanje. Preminula je na današnji dan u 92. godini sa spoznajom da je otvorila vrata jednakosti i demokraciji svih građana i građanki.
