Postavljeni temelji Hrvatskog državnog arhiva
Hrvatski državni arhiv je središnja arhivska ustanova kojoj je u nadležnosti prikupljanje hrvatske i svjetske arhivske građe. Začetak joj se bilježi u današnjem danu, 23. prosinca 1643. godine.
Hrvatski državni arhiv je središnja arhivska ustanova kojoj je u nadležnosti prikupljanje hrvatske i svjetske arhivske građe. Začetak joj se bilježi u današnjem danu, 23. prosinca 1643. godine.
Hrvatski državni arhiv je središnja arhivska ustanova kojoj je u nadležnosti prikupljanje hrvatske i svjetske arhivske građe. Začetak joj se bilježi u današnjem danu, 23. prosinca 1643. godine.
Do navedenog datuma, sva arhivska građa se većinom spremala po samostanima i crkvama te se većinom sastojala od oporuka i važnih listina. Tadašnji zemaljski protonotar, Ivan Zakmardi Dijankovečki odlučio je izraditi masivnu hrastovu škrinju u kojoj bi se ubuduće pohranjivali svi važniji dokumenti Kraljevine - zakoni, povlastice i ostale isprave. Škrinja je na sebi imala tri različite brave. Ključeve su čuvali ban, podban i protonotar te je to bila vrlo pametna zaštita od stranaca koji bi je možda pokušali opljačkati.
Ta Škrinja privilegija se danas nalazi u zgradi Hrvatskog državnog arhiva. Hrvatski državni arhiv je danas ustanova koja je pristupna javnosti. Prve korake prema tome je poduzeo Tadija Smičiklas u 20. stoljeću, kada je od tadašnje Zemaljske vlade dobio dopuštenje za rad studenata u samome Arhivu. 1913. godine Arhiv se seli na adresu na kojoj se nalazi i danas, Marulićev trg 21.
