Postavljanje najpoznatijega hrvatskog spomenika zbog kojeg su se lomila koplja
Prije 150 godina postavljen je spomenik banu Josipu Jelačiću u centru Zagreba. Od tada je Trg bana Josipa Jelačića postao mjesto okupljanja, iskazivanja nezadovoljstva i demonstracija.
Prije 150 godina postavljen je spomenik banu Josipu Jelačiću u centru Zagreba. Od tada je Trg bana Josipa Jelačića postao mjesto okupljanja, iskazivanja nezadovoljstva i demonstracija.
Josip Jelačić Bužimski rođen je 16. listopada 1801. godine u Petrovaradinu, a umro je 20. svibnja 1859. godine u Zagrebu. Jelačić je od 1848. do 1859. godine bio ban hrvatski, dalmatinski i slavonski te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara kako 19. stoljeća tako i u povijesti. Bio je član plemićke obitelji, a poznat je po tome što je ukinuo kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski sabor, a kao vojskovođa pobijedio je u većemu broju bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji 1848. godine za vrijeme Revolucije u Mađarskoj.
Jelačić je bio član Narodne stranke, a nakon njegove smrti stranka je, na čelu s njezinim osnivačem Josipom Jurajem Strossmayerom, počela koristiti lik i djelo Jelačića za svoje ciljeve. Naime, Narodna stranka se zalagala za održavanje južnoslavenskih tradicija ilirskoga pokreta i za politiku ravnopravnih odnosa Hrvatske sa susjednom Ugarskom te da države budu međusobno neovisne. Nedavno umrli ban predstavljao je idealni simbol za ciljeve ovakve politike tim više što je upravo on 1848. godine proglasio državno-pravni raskid Hrvatske s Ugarskom.
Hrvatski sabor 1848. godine, FOTO: Wikipedia
Najbolji način za promicanje politike Narodne stranke i veličanje bana Josipa Jelačića bilo je podignuti mu spomenik na glavnome zagrebačkom trgu koji je još za života Jelačića nazvan njegovim imenom. Upravo je Narodna stranka pokrenula i organizirala postavljanje spomenika, ali ne samo u cilju promicanja svoje ideologije u Hrvatskoj, već i u cilju davanja Ugarskoj do znanja koji su hrvatski zahtjevi i stavovi. Naime, spomenik je postavljen na Trg bana Josipa Jelačića tako da je Jelačićev isukani mač bio okrenut prema Ugarskoj odnosno prema sjeveru. Svečano otkriće spomenika bilo je održano 16. prosinca 1866. godine, a novine Pozor prigodu su zabilježile sljedećom rečenicom:
Narod podignu hrvatskome banu, a ne austrijskome generalu spomenik, banu kakav je bio godine 1848.
Spomenik Jelačiću bio je prvi zagrebački spomenik u bronci, autor je bio glasoviti bečki kipar Anton Dominik Fernkorn, a svečanost je snimljena na fotografiji Franje Pommera te se to smatra prvom hrvatskom reportažnom snimkom. Spomenik je financiran dobrovoljnim prilozima građana.
Spomenik banu Josipu Jelačiću, 1866. godina, FOTO: Wikipedia
Međutim, nisu svi bili zadovoljni postavljenjem ovoga spomenika. Naime, Stranka prava na čelu s dr. Antom Starčevićem i Eugenom Kvaternikom zalagala se za samostalnu Hrvatsku i nije dijelila jednake političke stavove s Narodnom strankom glede vrijednosti djela bana Jelačića za hrvatski narod. A s obzirom na to da je spomenik postavljen okrenut prema sjeveru, suprotno od prostornih zahtjeva trga, izgledalo je kao da je Jelačić okrenuo leđa Zagrebu i čitavoj Hrvatskoj.
Gledano s političke strane, spomenik je podignut netom prije sklapanja Austro-Ugarske nagodbe i od tada se uz spomenik na Trgu odvijaju javna okupljanja, iskazuje se nezadovoljstvo i održavaju se demonstracije. Spomenik je stajao na Trgu do noći s 25. na 26. svibanj 1947. godine kada je uklonjen zbog ideoloških razloga. Nakon što je demokratski izabrana nova vlast, spomenik je, čak 43 godine nakon micanja s Trga, vraćen i svečano otkriven 16. listopada godine 1990. Od tada ban Josip Jelačić s isukanim mačem na svom konju gleda prema jugu.
Ove godine obilježava se 150. obljetnica postavljanja spomenika. Tim povodom, Hrvatski povijesni muzej organizira manifestaciju Pod repom na Jelačić placu od 12. do 18. prosinca te izlaže maketu Trga s kraja 19. stoljeća. Detalje obilježavanja obljetnice možete pogledati na mrežnim stranicama Hrvatskog povijesnog muzeja.
