Pogled u prošlost: Spektakularno otkriće „Homo habilisa" u bespućima Afrike
Prije više od pola stoljeća nezaustavljivi britanski par strastvenih arheologa zadužio je znanstvenu zajednicu fascinantnim otkrićem dotad nepoznate vrste. Pronalazak Homo habilisa označio je kontroverznu povijesnu prekretnicu u paleoantropologiji kojom se pokrenula žustra rasprava o shvaćanju procesa evolucije i podrijetla modernoga čovjeka.
Prije više od pola stoljeća nezaustavljivi britanski par strastvenih arheologa zadužio je znanstvenu zajednicu fascinantnim otkrićem dotad nepoznate vrste. Pronalazak Homo habilisa označio je kontroverznu povijesnu prekretnicu u paleoantropologiji kojom se pokrenula žustra rasprava o shvaćanju procesa evolucije i podrijetla modernoga čovjeka.
Unatoč izvanrednom napretku znanosti i brojnim očaravajućim postignućima, pojedini djelići povijesti i razvojnog puta ljudske vrste i danas ostaju nepoznanica. Svako novo otkriće neosporno je veliki uspjeh za znanstvenu zajednicu koje nas sve više približava kreiranju detaljnije i kvalitetnije slike o izrazito kompleksnom procesu ljudske evolucije. Jedno od takvih značajnih povijesnih otkrića dogodilo se upravo na današnji dan, 4. studenog davne 1959. godine Tada su pronađeni fosilizirani ostaci čovjekolikog bića nazvanog spretnim ili vještim čovjekom, odnosno lat. Homo habilis, a otkriće je svakako pridonijelo djelomičnom rasvjetljavanju i boljem razumijevanju pojedinih faza čovjekovog evolucijskog puta.
Ovaj je pračovjek, čiji su ostaci otkriveni na Afričkome kontinentu, ime dobio upravo po arheološkim dokazima koji su ukazivali na njegovu sposobnost izrade i primjene raznolikih oblika primitivnog kamenog oruđa. Za spektakularno otkriće pračovjeka, koji je živio prije gotovo 2 milijuna godina, zaslužan je tim strastvenih arheologa i antropologa britansko-kenijskog porijekla: bračni par Mary i Louis Leakey. Obitelj Leakey je dragocjene ostatke Homo habilisa otkrila na području klanca Olduvai u Tanzaniji, a danas je poznato da pronađeni dijelovi kostiju ujedno predstavljaju i jedne od prvih fosila roda Homo.
Louis i Mary Leakey, Izvor: Pinterest
Ovaj povijesni trenutak ipak nije uspio proteći bez širenja kontroverzi i nesuglasica među članovima akademske zajednice. Glavna točka prijepora prvenstveno se stvarala oko pitanja svrstavanja otkrivene vrste pračovjeka u rod Homo. Iako je Louis Leakey čvrsto vjerovao kako je Homo habilis izravan čovjekov predak, dotle je u svijetu znanosti takvo mišljenje nerijetko nailazilo na oštre kritike i negodovanja. Budući da znanstvenici još ni danas ne uspijevaju postići konačan dogovor oko toga može li se tzv. spretni čovjek zaista smatrati izravnim čovjekovim pretkom ili pak pripada potpuno drugoj vrsti, pitanje preciznog kategoriziranja nađenih fosila s znanstvenog gledišta do daljnjeg ostaje otvoreno.
Rekonstrukcija lica Homo habilisa, Izvor: Pinterest
Ono što je kristalno jasno u ovoj zanimljivoj priči jest to da su fosilizirani ostaci, koje su u bespućima Afrike pronašli supružnici Leakey, nedvojbeno potaknuli brojne znanstvenike i zaljubljenike u arheologiju na provođenje daljnjih istraživanja i sustavnih arheoloških iskapanja u potrazi za istinom. Vodeći se strašću svojih roditelja i sama su djeca ovog bračnog para nastavila istim stopama, a zasigurno su i mnogi pripadnici mlađih generacija arheologa inspiraciju pronašli upravo u njihovom dugogodišnjem požrtvovnom radu i fascinantnim povijesnim otkrićima.
Naposljetku možemo zaključiti da, iako je od pronalaska ostataka Homo habilisa prošlo više od pola stoljeća te mnoga povijesna pitanja ostaju neodgovorena, svakim smo novim otkrićem ipak korak bliže razriješenju misterija poznatog kao proces ljudske evolucije.
