Povijesna obljetnica
Njegovo ime nosi najveći studentski dom u Hrvatskoj: Na današnji dan rođen je Stjepan Radić
Stjepan Radić, velikan hrvatske povijesti, hrvatski političar i publicist, lice naše prijašnje najdraže novčanice, rođen je na današnji dan prije točno 153 godine.
Stjepan Radić, velikan hrvatske povijesti, hrvatski političar i publicist, lice naše prijašnje najdraže novčanice, rođen je na današnji dan prije točno 153 godine.
Stjepan Radić, velikan hrvatske povijesti, hrvatski političar i publicist, lice naše prijašnje najdraže novčanice, rođen je na današnji dan prije točno 153 godine. Studirao je pravo u Zagrebu, Pragu i Budimpešti te politologiju u Parizu. Bio je sklon prosvjedima, uhićivan na redovnoj bazi, zbog svoje sklonosti javnom političkom izražavanju.
Radić se preselio u Zagreb gdje je bio suvlasnik časopisa Hrvatska misao, počeo je s bratom razvijati zamisli o političkom i socijalnom organiziranju seljaštva. Godine 1904. osniva Hrvatsku seljačku stranku (HSS) kao političku stranku koja će se boriti za interese hrvatskog iseljeništva. Također se zalagao za uključenje seljaka u politički život te ih nastojao politički organizirati.
Nakon Prvog svjetskog rata, nastavlja političku borbu unutar novoformirane države, Kraljevine SHS, kasnije Jugoslavije posebice u razdoblju od 1918.-1928.
Radićev govor u Saboru 24. studenoga 1918. bio je prekretnica u hrvatskoj političkoj povijesti jer je istaknuo snažan otpor prema ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom u novoosnovanu Državu SHS (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca), koja je kasnije postala poznata kao Kraljevina Jugoslavija.
U tom povijesnom trenutku, Radić je s odlučnošću iznio stavove koji su odjeknuli duboko u hrvatsko društvo. Njegove riječi o potrebi za narodnom vlašću, pravici, slobodi, miru i bratstvu postale su simbol otpora i borbe za hrvatsku autonomiju unutar nove države.
Njegove riječi bile su poziv na zajedništvo, ali i jasan izazov vlastima da prepoznaju težnje hrvatskog naroda za slobodom i autonomijom. Radićev govor nije samo obilježio trenutak, već je postao temelj za daljnju borbu za politička prava i identitet Hrvatske u narednim desetljećima.
Na ovaj današnji dan, 22. ožujka, trebamo se prisjetiti Stjepana Radića kao istaknutog političkog borca za prava Hrvata. Vrijeme je da odamo počast njegovom nasljeđu i da se podsjetimo na njegovu hrabrost, vizionarstvo i neumornu borbu za političku pravdu i nacionalne interese. Radićeva životna priča podsjeća nas na važnost borbe za demokraciju, autonomiju i jednakost, te nas potiče da nastavimo njegovim stopama u ostvarivanju tih vrijednosti.
Studentima je danas njegovo ime poznato i po Studentskom domu Stjepan Radić, najvećem studentskom domu u Hrvatskoj, koji je dobio ime upravo po ovome velikanu. Zagrepčani pak imaju priliku vidjeti kip podignut u njegovu čast na spoju Jurišićeve i Petrinjske ulice.
Radić se preselio u Zagreb gdje je bio suvlasnik časopisa Hrvatska misao, počeo je s bratom razvijati zamisli o političkom i socijalnom organiziranju seljaštva. Godine 1904. osniva Hrvatsku seljačku stranku (HSS) kao političku stranku koja će se boriti za interese hrvatskog iseljeništva. Također se zalagao za uključenje seljaka u politički život te ih nastojao politički organizirati.
Nakon Prvog svjetskog rata, nastavlja političku borbu unutar novoformirane države, Kraljevine SHS, kasnije Jugoslavije posebice u razdoblju od 1918.-1928.
Radićev govor u Saboru 24. studenoga 1918. bio je prekretnica u hrvatskoj političkoj povijesti jer je istaknuo snažan otpor prema ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom u novoosnovanu Državu SHS (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca), koja je kasnije postala poznata kao Kraljevina Jugoslavija.
U tom povijesnom trenutku, Radić je s odlučnošću iznio stavove koji su odjeknuli duboko u hrvatsko društvo. Njegove riječi o potrebi za narodnom vlašću, pravici, slobodi, miru i bratstvu postale su simbol otpora i borbe za hrvatsku autonomiju unutar nove države.
„Mi smo tri brata, Hrvat, Slovenac, Srbin, a nismo jedan. Svakoga brata treba pitati. Srba iz Srbije tu nema nikako, a mi Hrvati iz Hrvatske, kako smo mi tu zastupani, to znate. Nitko vas i ništa vas ne goni, ako to nije vaša nečista savjest koja vas sili da što brže svršite djelo za koje znate da ga hrvatski narod neće odobriti, a koje želite što prije protiv njegove volje provesti i tobože učvrstiti.“
Njegove riječi bile su poziv na zajedništvo, ali i jasan izazov vlastima da prepoznaju težnje hrvatskog naroda za slobodom i autonomijom. Radićev govor nije samo obilježio trenutak, već je postao temelj za daljnju borbu za politička prava i identitet Hrvatske u narednim desetljećima.
Na ovaj današnji dan, 22. ožujka, trebamo se prisjetiti Stjepana Radića kao istaknutog političkog borca za prava Hrvata. Vrijeme je da odamo počast njegovom nasljeđu i da se podsjetimo na njegovu hrabrost, vizionarstvo i neumornu borbu za političku pravdu i nacionalne interese. Radićeva životna priča podsjeća nas na važnost borbe za demokraciju, autonomiju i jednakost, te nas potiče da nastavimo njegovim stopama u ostvarivanju tih vrijednosti.
Studentima je danas njegovo ime poznato i po Studentskom domu Stjepan Radić, najvećem studentskom domu u Hrvatskoj, koji je dobio ime upravo po ovome velikanu. Zagrepčani pak imaju priliku vidjeti kip podignut u njegovu čast na spoju Jurišićeve i Petrinjske ulice.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY