Na današnji datum umro je velikan hrvatske književnosti i povijesti, August Šenoa

August Šenoa, jedan od najvećih popularizatora hrvatske povijesti, umro je na današnji dan u Zagrebu.

Alois Schonoa, otac Augusta Šenoe, doselio se iz Češke čak osam godina prije sinovog rođenja u zvanju biskupskog slastičara, dok mu je majka Terezija pl. Rabacs rođena Slovakinja.

Iako podrijetlom nije Hrvat, Šenoa je Hrvatsku prihvatio kao svoju domovinu te je postao tvorcem moderne hrvatske umjetničke proze i realističke metode. Kroz mladost često se sukobljavao s ocem koji je bio izrazito pronjemački orijentiran te se razvija u pravog hrvatskog domoljuba.

Iako zbog političke nepoćudnosti nije primljen na Bečku Orijentalnu Akademiju, to ga nije spriječilo da postane najznačajnija osobnost hrvatske književnosti 19. stoljeća po kojoj se to cijelo razdoblje naziva Šenoino doba.

Svoj književni program s kojim ulazi u književnost, pod naslovom Naša književnost, iznosi u časopisu Glasonoša 1865. godine, a njegovo poslijednje djelo napisano na samrti je roman Kletva koji je izlazio u nastavcima. Književnim radom stigao se baviti samo u kasnim noćnim satima, što je uz dnevnu preokupiranost poslom kao dramaturga Hrvatskog zemaljskog kazališta, potpredsjednika Matice hrvatske i gradskog vijećnika, vjerojatno i dovelo do njegove prerane smrti u 43. godini života.

Njegova najopsežnija djela su: Zlatarovo zlato (1871.), Seljačka buna (1877.) i Kletva (1881.).

I za kraj, za sve one koji po uzoru na Šenou vole pisati i nikako ne mogu ljudima objasniti zašto pišu evo kako je to Šenoa objasnio.