Lansiran Apollo 9 – misija koja je čovjeka približila slijetanju na Mjesec
Misija Apollo 9 bila je izuzetno bitna te je pomogla u daljnjem razvijanju lunarnog modela te kasnije slijetanju na Mjesec. Široj je javnosti slabije poznata od nekih drugih misija, kao što je na primjer Apollo 11, no bila je presudan korak u pripremi za lunarna slijetanja.
Misija Apollo 9 bila je izuzetno bitna te je pomogla u daljnjem razvijanju lunarnog modela te kasnije slijetanju na Mjesec. Široj je javnosti slabije poznata od nekih drugih misija, kao što je na primjer Apollo 11, no bila je presudan korak u pripremi za lunarna slijetanja.
Na današnji dan, 3. ožujka 1969. godine, lansirana je misija pod nazivom Apollo 9. Bio je to treći Apollo let s posadom, koja je tog dana uključivala zapovjednika Jamesa McDivitta, pilota Davida Scotta i pilota Russella Schweickarta. Posada je testirala motore lunarnog modula, manevre pristajanja i navigacijske sustave te sustave preživljavanja. Misiju je obilježio prvi let svih triju glavnih elemenata vozila Apollo – Command Service Modula (CSM), Lunarnog Modula (LM) i rakete Saturn V, kojom je lansirana.
Astronauti
Zapovjednik James McDivitt započeo je svoju letačku karijeru u američkom ratnom zrakoplovstvu, kao borbeni te kasnije kao test-pilot, a pridružio se NASA-i unutar programa Gemini. Bio je član posade misije Gemini 4, kada je astronaut Ed White prvi puta izveo poznati space walk. Drugi član posade, Russell Schweickart, također je bio pilot američkog ratnog zrakoplovstva. Iza sebe imao je zavidnu akademsku podlogu i bio je uključen u proučavanje fizike i svemira. Apollo 9 bila je jedina misija u kojoj je sudjelovao. David Scott, treći član posade, bio je također pilot američkog ratnog zrakoplovstva te je prije misije Apollo 9 već letio u svemir kao astronaut, kao kopilot misije Gemini 8. Scottov zapovjednik u toj misiji bio je astronaut Neil Armstrong. Kasnije je postao zapovjednik misije Apollo 15.
U zemljinoj orbiti
Misija Apollo 9 imala je veliki značaj te je bila bitan korak koji je kasnije doveo čovjeka na Mjesec. Zanimljivo je spomenuti kako su astronauti dali nadimke letjelicama koje su koristili, naredbeni modul nazvali su Gumdrop, a lunarni modul Spider. Tijekom prvih nekoliko dana misije, sve je teklo po planu. Posada je uspješno spojila letjelice Gumdrop i Spider. Četvrtog dana misije, po zahtjevu NASA-e, testirane su sposobnosti posade koja se trebala popeti s jedne letjelice na drugu u slučaju da u lunarnoj orbiti Gumdrop i Spider ne pristanu jedan s drugim. Astronaut Scheweickart trebao je izvesti ovu zadaću, no posada je odustala zbog mučnine koju je astronaut nekoliko sati prije izvršavanja zadaće osjetio.
Obavljene zadaće
Astronaut Schweickart napokon je bio spreman izvršiti zadaću te je izašao iz letjelice. Izašao je na trijem letjelice Spider kako bi prikupio podatke koji su bili potrebni posadi. Tada je trebalo početi raditi na letjelici Gumdrop, no počeo se umarati te je vraćen u letjelicu zbog sigurnosti. Proveo je 37,5 minuta izvan letjelica. Peti dan misije bio je najuzbudljiviji jer su astronauti McDivitt i Schweickart trebali odvojiti Gumdrop i Spider. U letjelici Spider nalazio se astronaut Scott koji je, zajedno s kontrolom u Houstonu iščekivao hoće li se Gumdrop, u kojem su bila ostala dva astronauta, natrag spojiti sa Spiderom. Zadaća je bila obavljena, a cilj ostvaren. Gumdrop i Spider spojili su se i započeli svoj put kući, na Zemlju. Letjelica Spider izgorjela je tijekom tijekom povratka u Zemljinoj atmosferi, dok se letjelicu Gumdrop može vidjeti u San Diego Air and Space muzeju.
Povratak kući i uspjeh misije
Do 13. ožujka posada je bila u orbiti te se tog istog dana spustila u Atlantski ocean, oko tri milje od broda za spašavanje, USS Guadalcanal, koji ih je čekao. Misija je pokazala da bi lunarni model letjelice mogao raditi u budućim misijama u svemiru. NASA-i je ovaj uspjeh te cjelokupna misija bila izuzetno bitna jer su se nakon nje, sa svim znanjima, mogli okrenuti zabrinjavajućoj problematici testiranja spomenutog lunarnog modela letjelice u blizini Mjesečeve površine. Iako misiju Apollo 9 javnost nije baš zapamtila, bila je ključan korak u pripremi za buduća lunarna slijetanja.
