Izvorno hrvatsko
Koje su najčešće novotvorenice u hrvatskom? Proračun, kisik, glazba...
Danas obilježavamo Dan materinskog jezika, a hrvatski je neke svoje riječi kroz povijest posudio i drugima.
Danas obilježavamo Dan materinskog jezika, a hrvatski je neke svoje riječi kroz povijest posudio i drugima.
Mnogi neologizmi ili novotvorenice zvuče nam smiješno i nikad ne zažive. Kada bi vam netko rekao da ga nazovete brzoglasom ili da se za vrijeme korone koristio kihobran, upitno je biste li ga uopće razumjeli.
Ipak, neki su neologizmi u hrvatskom već odavno zaživjeli te su tako izgubili status novotvorenice.
U 19. stoljeću, lingvist Bogoslav Šulek bio je pod napadom za uvođenje novih i neobičnih riječi. Ipak, mnoge od njih danas su sasvim uobičajene i često korištene. Recimo, Šulekovi izumi su riječi poput glazba, skladba, zdravstvo, kolodvor, toplomjer, proračun i pustolovina. Dugujemo mu i imena kemijskih elemenata kao što su kisik, ugljik, vodik i dušik.
Neke od svojih riječi hrvatski je posudio i drugim jezicima, recimo riječ paprika, prenosi Dnevnik. Njih su preuzeli Mađari, a nakon njih i Nijemci, Talijani, Francuzi, Španjolci...
Ipak, zbog globalizacije dolazi do izumiranja jezika. Zbog korištenja globalnih izraza, gube se lokalni izrazi te se jezik osiromašuje. Zbog toga je 21. veljače UNESCO proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika. Proglašen je kako bi se naglasila važnost očuvanja jezika, kojih prema procjenama u svijetu ima oko 6 tisuća.
Ipak, neki su neologizmi u hrvatskom već odavno zaživjeli te su tako izgubili status novotvorenice.
U 19. stoljeću, lingvist Bogoslav Šulek bio je pod napadom za uvođenje novih i neobičnih riječi. Ipak, mnoge od njih danas su sasvim uobičajene i često korištene. Recimo, Šulekovi izumi su riječi poput glazba, skladba, zdravstvo, kolodvor, toplomjer, proračun i pustolovina. Dugujemo mu i imena kemijskih elemenata kao što su kisik, ugljik, vodik i dušik.
Neke od svojih riječi hrvatski je posudio i drugim jezicima, recimo riječ paprika, prenosi Dnevnik. Njih su preuzeli Mađari, a nakon njih i Nijemci, Talijani, Francuzi, Španjolci...
Ipak, zbog globalizacije dolazi do izumiranja jezika. Zbog korištenja globalnih izraza, gube se lokalni izrazi te se jezik osiromašuje. Zbog toga je 21. veljače UNESCO proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika. Proglašen je kako bi se naglasila važnost očuvanja jezika, kojih prema procjenama u svijetu ima oko 6 tisuća.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
S novom godinom stižu i nova porezna pravila: evo što trebate znati kako biste izbjegli neugodnosti
Prije 6 dana
Bivši učenik nožem napao učenike i učiteljicu u zagrebačkoj osnovnoj školi: jedno dijete preminulo
Prije 2 dana
MZOM donio Odluku o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova za 2025. godinu
Prije 10 dana
FOTO: Chatbot Gemini poslao prijeteću poruku studentu: „Molim te, umri." Google odgovorio na incident
Prije 13 dana
Studenti logopedije u Rijeci koriste najnapredniji EEG sustav u Hrvatskoj
Danas
Istraživanje kaže da rođeni u siječnju dobivaju najmanje poklona od svih
Danas
Roditelji traže hitne mjere za sigurnost škola nakon tragedije u Prečkom
Danas
U najavi veliki prosvjed za sigurnost djece: vrijeme je za konkretne promjene u školama
Danas
Sveučilištu u Dubrovniku nudi tečaj hrvatskog jezika za strance
Prije 71 dana
Lektorice otkrivaju: kada „Hrvatska” pišemo velikim, a kada malim slovom – i zašto?
Prije 122 dana
Sutra se piše esej iz Hrvatskoga na drugom roku mature: podsjetimo se koja se djela mogu pojaviti
Prije 122 dana
I dalje se prebacuje loptica krivnje za loše rezultate na državnoj maturi, a ispaštaju samo – učenici
Prije 159 dana
