Izvorno hrvatsko
Koje su najčešće novotvorenice u hrvatskom? Proračun, kisik, glazba...
Danas obilježavamo Dan materinskog jezika, a hrvatski je neke svoje riječi kroz povijest posudio i drugima.
Danas obilježavamo Dan materinskog jezika, a hrvatski je neke svoje riječi kroz povijest posudio i drugima.
Mnogi neologizmi ili novotvorenice zvuče nam smiješno i nikad ne zažive. Kada bi vam netko rekao da ga nazovete brzoglasom ili da se za vrijeme korone koristio kihobran, upitno je biste li ga uopće razumjeli.
Ipak, neki su neologizmi u hrvatskom već odavno zaživjeli te su tako izgubili status novotvorenice.
U 19. stoljeću, lingvist Bogoslav Šulek bio je pod napadom za uvođenje novih i neobičnih riječi. Ipak, mnoge od njih danas su sasvim uobičajene i često korištene. Recimo, Šulekovi izumi su riječi poput glazba, skladba, zdravstvo, kolodvor, toplomjer, proračun i pustolovina. Dugujemo mu i imena kemijskih elemenata kao što su kisik, ugljik, vodik i dušik.
Neke od svojih riječi hrvatski je posudio i drugim jezicima, recimo riječ paprika, prenosi Dnevnik. Njih su preuzeli Mađari, a nakon njih i Nijemci, Talijani, Francuzi, Španjolci...
Ipak, zbog globalizacije dolazi do izumiranja jezika. Zbog korištenja globalnih izraza, gube se lokalni izrazi te se jezik osiromašuje. Zbog toga je 21. veljače UNESCO proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika. Proglašen je kako bi se naglasila važnost očuvanja jezika, kojih prema procjenama u svijetu ima oko 6 tisuća.
Ipak, neki su neologizmi u hrvatskom već odavno zaživjeli te su tako izgubili status novotvorenice.
U 19. stoljeću, lingvist Bogoslav Šulek bio je pod napadom za uvođenje novih i neobičnih riječi. Ipak, mnoge od njih danas su sasvim uobičajene i često korištene. Recimo, Šulekovi izumi su riječi poput glazba, skladba, zdravstvo, kolodvor, toplomjer, proračun i pustolovina. Dugujemo mu i imena kemijskih elemenata kao što su kisik, ugljik, vodik i dušik.
Neke od svojih riječi hrvatski je posudio i drugim jezicima, recimo riječ paprika, prenosi Dnevnik. Njih su preuzeli Mađari, a nakon njih i Nijemci, Talijani, Francuzi, Španjolci...
Ipak, zbog globalizacije dolazi do izumiranja jezika. Zbog korištenja globalnih izraza, gube se lokalni izrazi te se jezik osiromašuje. Zbog toga je 21. veljače UNESCO proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika. Proglašen je kako bi se naglasila važnost očuvanja jezika, kojih prema procjenama u svijetu ima oko 6 tisuća.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
ANKETA: Slučaj problematičnog učenika u Zagrebu otkriva pukotine u sustavu – tko treba snositi odgovornost?
Prije 4 dana
U idućoj godini raste studentska satnica, ali morate jako dobro paziti na ovaj važan detalj!
Prije 4 dana
Saznajte sve što vas zanima o „Work and Travel USA” programu na promociji događaja u četiri hrvatska grada
Prije 12 dana
FOTO: Bivša Mornarička bolnica postala centar pulskog Sveučilišta. Uselila se četiri fakulteta, očekuje se još jedan
Prije 8 dana
VIDEO: Posjetili smo novootvorenu menzu na Sveučilištu u Zagrebu. Evo kako izgleda
Danas
Dvije važne akademske sportske organizacije iz Hrvatske i Slovenije potpisale memorandum o suradnji
Danas
Pozivaju se studenti da provedu dan u prirodi i sudjeluju u orijentacijskoj utrci, sudjelovanje je besplatno
Danas
Otvara se novoobnovljena teretana poznatog zagrebačkog studentskog doma, a planira se i daljnje unapređenje prostora
Danas
Sveučilištu u Dubrovniku nudi tečaj hrvatskog jezika za strance
Prije 24 dana
Lektorice otkrivaju: kada „Hrvatska” pišemo velikim, a kada malim slovom – i zašto?
Prije 75 dana
Sutra se piše esej iz Hrvatskoga na drugom roku mature: podsjetimo se koja se djela mogu pojaviti
Prije 75 dana
I dalje se prebacuje loptica krivnje za loše rezultate na državnoj maturi, a ispaštaju samo – učenici
Prije 112 dana
