Izvorno hrvatsko
Koje su najčešće novotvorenice u hrvatskom? Proračun, kisik, glazba...
Danas obilježavamo Dan materinskog jezika, a hrvatski je neke svoje riječi kroz povijest posudio i drugima.
Danas obilježavamo Dan materinskog jezika, a hrvatski je neke svoje riječi kroz povijest posudio i drugima.
Mnogi neologizmi ili novotvorenice zvuče nam smiješno i nikad ne zažive. Kada bi vam netko rekao da ga nazovete brzoglasom ili da se za vrijeme korone koristio kihobran, upitno je biste li ga uopće razumjeli.
Ipak, neki su neologizmi u hrvatskom već odavno zaživjeli te su tako izgubili status novotvorenice.
U 19. stoljeću, lingvist Bogoslav Šulek bio je pod napadom za uvođenje novih i neobičnih riječi. Ipak, mnoge od njih danas su sasvim uobičajene i često korištene. Recimo, Šulekovi izumi su riječi poput glazba, skladba, zdravstvo, kolodvor, toplomjer, proračun i pustolovina. Dugujemo mu i imena kemijskih elemenata kao što su kisik, ugljik, vodik i dušik.
Neke od svojih riječi hrvatski je posudio i drugim jezicima, recimo riječ paprika, prenosi Dnevnik. Njih su preuzeli Mađari, a nakon njih i Nijemci, Talijani, Francuzi, Španjolci...
Ipak, zbog globalizacije dolazi do izumiranja jezika. Zbog korištenja globalnih izraza, gube se lokalni izrazi te se jezik osiromašuje. Zbog toga je 21. veljače UNESCO proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika. Proglašen je kako bi se naglasila važnost očuvanja jezika, kojih prema procjenama u svijetu ima oko 6 tisuća.
Ipak, neki su neologizmi u hrvatskom već odavno zaživjeli te su tako izgubili status novotvorenice.
U 19. stoljeću, lingvist Bogoslav Šulek bio je pod napadom za uvođenje novih i neobičnih riječi. Ipak, mnoge od njih danas su sasvim uobičajene i često korištene. Recimo, Šulekovi izumi su riječi poput glazba, skladba, zdravstvo, kolodvor, toplomjer, proračun i pustolovina. Dugujemo mu i imena kemijskih elemenata kao što su kisik, ugljik, vodik i dušik.
Neke od svojih riječi hrvatski je posudio i drugim jezicima, recimo riječ paprika, prenosi Dnevnik. Njih su preuzeli Mađari, a nakon njih i Nijemci, Talijani, Francuzi, Španjolci...
Ipak, zbog globalizacije dolazi do izumiranja jezika. Zbog korištenja globalnih izraza, gube se lokalni izrazi te se jezik osiromašuje. Zbog toga je 21. veljače UNESCO proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika. Proglašen je kako bi se naglasila važnost očuvanja jezika, kojih prema procjenama u svijetu ima oko 6 tisuća.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
Otac namjerno izazvao nesreću kako bi ubio sebe i svoju djecu. Sa sobom odnio još tri života – i sve snimao
Prije 10 dana
Elektricitet u kosi i odjeći – evo kako ga se riješiti!
Prije 11 dana
Ministarstvo raspisalo javni poziv, nudi 250 eura mjesečno za pokriće troškova prijevoza za studente s invaliditetom
Prije 7 dana
Studenti veterine pozirali goli za dobrotvorni kalendar za pomoć australskim farmerima
Prije 8 dana
Doživite pravi Napulj u Zagrebu: Pizzeria L'Oro di Napoli daje popuste za studente
Jučer
Povodom Svjetskog dana djece, mališani su pisali odraslima, evo što su im poručili
Jučer
Od slobode kretanja, STEM-a u dječjem obrazovanju pa do „sharentinga“ na skupu Učiteljskog fakulteta
Jučer
Odjel za biologiju osječkog Sveučilišta traži suradnika za podršku kontrole populacija komaraca
Jučer
Sveučilištu u Dubrovniku nudi tečaj hrvatskog jezika za strance
Prije 41 dana
Lektorice otkrivaju: kada „Hrvatska” pišemo velikim, a kada malim slovom – i zašto?
Prije 92 dana
Sutra se piše esej iz Hrvatskoga na drugom roku mature: podsjetimo se koja se djela mogu pojaviti
Prije 92 dana
I dalje se prebacuje loptica krivnje za loše rezultate na državnoj maturi, a ispaštaju samo – učenici
Prije 129 dana
