Kada bi koža mogla pričati – 140 godina povijesti košarkaške lopte
Kad pričamo o loptama, Spalding je jedno od prvih imena koja padaju na pamet. Iako je kao sportaš vječni stanovnik bejzbolske kuće slavnih, nije mu proizvodnja te opreme donijela najveću slavu.
Kad pričamo o loptama, Spalding je jedno od prvih imena koja padaju na pamet. Iako je kao sportaš vječni stanovnik bejzbolske kuće slavnih, nije mu proizvodnja te opreme donijela najveću slavu.
Na današnji je dan, 12. veljače, 1876. godine Al Spalding otvorio prvi dućan sportske opreme. U um se, na sam spomen njegova imena, urezuje slika narančaste lopte s crnim crtama i radost loptanja pod obručem, no manje je poznato tko je bio čovjek iza možda najpoznatije lopte na svijetu.
Albert Goodwill Spalding nije samo proizvođač sportske opreme svjetskog glasa. I sam se bavio sportom, i to ne košarkom. Prije 145 godina debitirao je u bejzbolskom klubu Boston Red Stockings. Ni u tome nije bio prosječan. Naime, drži poneke rekorde, a i prvi je igrač sa sakupljenih 200 pobjeda. Uvijek je igrao s loptom koju je sam razvio i koja je preko 100 godina bila službena loptica Major lige i, nešto kraće, Američke lige. Samo četiri godine kasnije umirovit će se i u potpunosti posvetiti izradi sportske opreme.
Prvu A. G. Spalding & Brothers trgovinu otvorio je u Chicagu. Logično, u početku su se, veoma uspješno, bavili isključivo bejzbolskom opremom. Ubrzo su proširili asortiman. Izradili su prvu loptu za američki nogomet, a 1894. razvili su svoj najpoznatiji proizvod – košarkašku loptu.
Kada je samo tri godine ranije dr. James Naismith osmislio igru za svoje studente, koš su predstavljale dvije kištre za breskve. Nakon svakog poena, sudac je loptu morao vaditi i vraćati u igru.
Spalding je prvi normizirao i počeo komercijalno proizvoditi kožne mjehure punjene zrakom prekrivene kožnim komadima vidljivo povezanih šavova. Odmah su proglašeni službenom košarkaškom loptom, a od 1983., odnosno 1997., službene su u NBA i WNBA ligama. Narančasta s crnim crtama, popularno zvana šestica, sa 122 izbočine po inču.
