Ivana Orleanska proglašena blaženom

Ivana Orleanska zaštitnica je vojnika, zatvorenika i francuska je heroina. Rođena je 1412. u pobožnoj obitelji seljačke klase blizu pokrajine Lorraine. S obzirom na to da je bila dijete siromašnih roditelja, nikada nije naučila pisati i čitati. U dobi od trinaest godina počinje čuti glasove svetaca, sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Margarete. Isprva su to bile osobne poruke, no u svibnju 1428. glasovi su je poslali francuskome kralju kako bi mu pomogla povratiti kraljevstvo.

Unatoč oštrom protivljenju crkvenih službenika i dvorjana, sedamnaestogodišnjakinji je dana mala vojska s kojom je podigla opsadu Orleansa u svibnju 1429. Spektakularni vojni uspjesi redali su se jedni za drugim, a kralj se priprema za ulazak u Rheims na krunidbu, s njom pored sebe.

Zanimljivost je da iako je smatrana velikom junakinjom i neustrašivim ratnikom Stogodišnjega rata između Engleza i Francuza zapravo nikada nije doslovno sudjelovala u bitci ili ubila protivnika. Pratila je borce kao njihova inspiracija, mašući barjakom umjesto oružjem. Odgovorna je za strukturiranje vojne strategije, usmjeravanje vojnika i predlaganje diplomatskih rješenja na koje Englezi nikada nisu pristali. Iako je bila udaljena od samog bojišta, tijekom borbi je ranjena najmanje dva puta.

Godin 1430. dok je pokušavala osloboditi Compiegne, biva zarobljena od strane Burgunda te prodana Englezima, a njen kralj, Charles, i Francuzi nisu poduzeli ništa da je spase. Tijekom mjeseci provedenih u ćeliji odvijalo se i njeno suđenje u Rouenu koje je vodio zloglasni biskup Peter Cauchon. Kako je Ivana bila neuka, naivna i nije poznavala dobro teologiju nekim svojim izjavama upada u zamku, a kada ih odbija povući uz tvrdnju da su je sveci poslali da napravi što je napravila, biva osuđena na smrt kao heretik, vještica i preljubnica.

30. svibnja 1431., u devetnaestoj godini života, spaljena je na lomači. Tridesetak godina kasnije oslobođena je svake krivnje. U svečanosti održanoj u Bazilici sv. Petra u Vatikanu na današnji dan, 18. travnja 1909.  papa Pio X. ju je proglasio blaženom, a 11 godina kasnije proglašena je sveticom.