Finska postala prva europska zemlja koja je ženama dala pravo da biraju i budu birane
Prva europska zemlja koja je ženama omogućila puno pravo sudjelovanja na izborima bila je Finska, čiji je parlament 1. lipnja 1906. usvojio zakon kojim su one dobile pravo da biraju i same budu birane.
Prva europska zemlja koja je ženama omogućila puno pravo sudjelovanja na izborima bila je Finska, čiji je parlament 1. lipnja 1906. usvojio zakon kojim su one dobile pravo da biraju i same budu birane.
Borba za ženska politička prava bila je duga i naporna. Veći dio povijesti ženama nije bilo dopušteno posjedovati ikakvu imovinu, iako su pojedine zemlje činile iznimku ukoliko žena nije imala braće koja bi mogla naslijediti imanje ili je postala udovica. Nestajanjem monarhijskih i uspostavom demokratskih oblika vlasti pravo biranja i sudjelovanja u vlasti bilo je ograničeno na muškarce koji su posjedovali zemlju, što je iz političkog procesa isključivalo žene, ali i siromašne muškarce koji su radili za nadnicu i nisu imali imovine.
Borba za žensko pravo glasa započela je krajem 19. stoljeća, paralelno s uspostavom prvih sindikata i borbom za radnička prava diljem zapadnih zemalja potaknutih sve većom industrijalizacijom. Tzv. sufražetski pokret zahtijevao je da im se dopusti ne samo glasanje na lokalnim i državnim izborima već i kandidiranje za političke funkcije koje su izborima popunjavane.
Prva europska zemlja koja je ženama omogućila puno pravo sudjelovanja na izborima bila je Finska, čiji je parlament 1. lipnja 1906. usvojio zakon kojim su one dobile pravo da biraju i same budu birane. Finska je u to doba bila dio Ruskog Carstva, pa zakon nije mogao stupiti na snagu prije odobrenja cara Nikole II. koji ga je ratificirao 20. srpnja 1906.
No, kako će mnogi povjesničari napomenuti, pitanje prve zemlje koja je ženama omogućila puna politička prava nije toliko jednostavno koliko se na prvi pogled može činiti. Naime, 1889. godine protektorat britanske krune, Isle of Man, dozvolio je ženama pravo glasa, no ono se odnosilo samo na žene koje su posjedovale zemlju. Novi Zeland, tadašnja britanska kolonija, dozvolio je svim ženama pravo glasa zakonom koji je izglasan 1898. godine, no taj zakon nije dozvoljavao ženama da se kandidiraju na izborima, odnosno da budu birane. Australija, članica Commonwealtha, usvojila je zakon koji je svim odraslim ženama dao pravo da biraju i budu birane 1902. godine, no ni australski ni novozelandski zakoni nisu se odnosili na žene aboridžinskog podrijetla. Finkinje su prve koje su svoje izboreno pravo sudjelovanja na izborima iskoristile i u praksi. Na parlamentarnim izborima održanima u ožujku 1907. godine 19 žena izabrano je na mjesta u finskom parlamentu prvi put u povijesti.
