65 godina kontroverznog prvijenca proze u trapericama
Na današnji je dan 1951. objavljen „Lovac u žitu“, roman kojim je J. D. Salinger proslavljen. Na 65. obljetnicu prvoga izdanja romana saznajte čime je zaslužio naslov jedne od najznačajnijih, ali i najkontroverznijih knjiga 20. stoljeća.
Na današnji je dan 1951. objavljen „Lovac u žitu“, roman kojim je J. D. Salinger proslavljen. Na 65. obljetnicu prvoga izdanja romana saznajte čime je zaslužio naslov jedne od najznačajnijih, ali i najkontroverznijih knjiga 20. stoljeća.
16. srpnja 1951. objavljen je Lovac u žitu (The Catcher in the Rye), roman kojim je J. D. Salinger proslavljen i zahvaljujući kojemu je zauvijek ostao zapamćen kao začetnik proze u trapericama. Ovaj generacijski roman koji svaki mrzovoljni tinejdžer mora imati ubrzo je postao jedna od najutjecajnijih knjiga 20. stoljeća – preveden je na gotovo sve svjetske jezike, a prodan je u više od 65 milijuna primjeraka. Hrvatsko se izdanje u prijevodu Nikole Kršića prvi put pojavilo 1978. godine, a danas ovaj roman slavi 65. rođendan.
Jerome David Salinger rodio se u New Yorku 1. siječnja 1919. godine Nakon završene vojne akademije i studija u Americi, boravka u Europi i sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu te dvaju razvoda, Salinger se, 1965. godine, preselio u New Hampshire i od tada je odbijao svaki kontakt s javnošću, što je samo pridonijelo mističnosti kojom je cijeli život bio obavijen. Osim Lovca u žitu, napisao je niz djela o obitelji Glass te nekoliko pripovijedaka. Nakon povlačenja iz javnosti nastavio je pisati, ali za vlastiti užitak, kako je izjavio za New York Times:
– Predivna je mirnoća neobjavljivanja… Drago mi je pisati. Volim pisati. Ali pišem samo za sebe i svoj užitak. –
Što je tijekom toga vremena napisao, zasad je predmetom nagađanja. Prije smrti odredio je rok od 50 godina, tijekom kojega se ne smije objaviti ni jedno od njegovih djela, a nakon isteka kojega će biti objavljena priča Ocean pun kugli za kuglanje, kronološka prethodnica Lovca u žitu. Salinger je umro u 91. godini, 27. siječnja 2010. godine
J. D. Salinger, FOTO: Flickr
Radnja romana smještena je u četrdesete godine 20. stoljeća i prati događaje koji su se odvijali tijekom tri dana života glavnoga lika, Holdena Caulfielda. Holden je boležljivi, buntovni sedamnaestogodišnjak koji je u potrazi za smislom života, a koji uviđa svu prijetvornost društva u kojemu se nalazi i, zbog toga, prema istome pokazuje otpor. Izbačen je iz škole Pencey i, prije nego što ode kući roditeljima javiti vijest, odlazi u New York po kojemu tri dana luta. Čitajući roman, upoznajemo Jane, djevojku u koju je Holden zaljubljen, njegovu sestru Phoebe, cimera Stradlatera, s Holdenom se prisjećamo brata Allieja, a na kraju romana saznajemo da je Holden smješten u umobolnici te da pripovijedanje teče retrospektivno.
Stvorivši lik buntovnog i gnjevnog mladića čiji se stavovi kose s dominantnim stavovima društva, Salinger je postao utemeljiteljem proze u trapericama. Ovaj tip proze odlikuju ironija prema prevladavajućim društvenim vrijednostima, sukob mladih i starih, nonkonformizam i bunt te nov način oblikovanja govora likova, a sve je to vidljivo i u Lovcu u žitu. Osim što je ovaj roman prvijenac proze u trapericama, jedan je od prvih modernih romana jer se odlikuje defabularizacijom i strujom svijesti u pripovijedanju.
Holden Caulfield, FOTO: Flickr
Roman je, prema podacima American Library Associationa, u SAD-u zauzeo 13. mjesto najviše osporavanih knjiga 90-ih godina i od samoga je početka praćen brojnim kontroverzama. Kao glavni razlozi zabrane knjige navođeni su korištenje psovki i pogrdnih naziva, prostitucija, predbračni seks te zlouporaba alkohola. Osim toga, roman je, nakon ubojstva Johna Lennona, pronađen kod njegova ubojice Marka Chapmana, kao i kod Johna Hinckleya Ml. koji je pokušao ubiti predsjednika Reagana. Dugo je književna javnost nagađala jesu li te veze slučajne, a na kraju je zaključeno da su ovi ubojice knjigu posjedovali vjerojatno jer im je Holden bio uzor.
Osim po kontroverzama koje se vežu uz njega, Lovac u žitu zanimljiv je i po naslovu koji se objašnjava stihovima pjesme Comin’ through the Rye Roberta Burnsa, a koje Holden tumači na vlastiti, osebujni način:
Tekst zaista glasi – Ako netko sretne nekog dok kroz žito ide – … Sad svejedno, stalno zamišljam mnogo male djece kako se igraju u jednom velikom žitnom polju. Na tisuće male djece, a nikoga u blizini… nikog odraslog, mislim… osim mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. Što mi je dužnost, trebam uloviti svakoga tko se zaleti prema provaliji, hoću kazati, ako netko trči ne gledajući kuda ide, ja trebam iskrsnuti odnekud i uloviti ga. To je sve što bih trebao raditi čitavog dana. Da budem takav neki lovac u žitu. Znam da je to ludo, ali je to jedino što bih zaista želio biti. Znam da je ludo.
Zanimljivo je da Holden sanja o spašavanju djece koja srljaju u provaliju i nepovrat, a zapravo se i sam zaputio u tome smjeru te ne nalazi način kako da samoga sebe spasi.
Iako je Lovac u žitu stekao zavidnu popularnost, čak i među srednjoškolcima koji su ga upoznali kao lektirni naslov, nikada nije ekraniziran. Na ponudu redatelja Elije Kazana da roman iskoristi kao predložak filmu, Salinger je osebujno odgovorio da se to Holdenu ne bi svidjelo. Iako je poslužio kao uzor brojnim junacima proze u trapericama, Holden će zauvijek ostati simbolom mladenačkog gnjeva i buntovništva protiv tekovina dominantne kulture, a sam roman jedna od najutjecajnijih knjiga pop kulture te zauzima kultni status u kanonu svjetske književnosti.
