LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Na današnji dan

515. rođendan hrvatske autorske književnosti

U vremenu reformi školske lektire ime Marka Marulića povlači se preko usana kao što već dugo nije. Znate li kojim je djelom priskrbio titulu oca hrvatske književnosti i zašto baš na današnji dan slavimo hrvatsku pisanu riječ?

U vremenu reformi školske lektire ime Marka Marulića povlači se preko usana kao što već dugo nije. Znate li kojim je djelom priskrbio titulu oca hrvatske književnosti i zašto baš na današnji dan slavimo hrvatsku pisanu riječ?

Na današnji dan 1501. godine rodila se hrvatska književnost. Ili su barem tako ustvrdili hrvatski književnici početkom prošlog stoljeća kada su utemeljili strukovno društvo – Društvo hrvatskih književnika. Prije punih 515 godina Marko Marulić napisao je zadnja slova Judite, epa koji će mu donijeti epitet i titulu oca hrvatske književnosti. Djelo je dozrijevalo punih 20 godina da bi se prvi put tiskalo u Mlecima. U spomen na taj svjetionik hrvatske književnosti 22. travnja obilježavamo Dan hrvatske knjige.

Pa da ponovimo malo gradivo srednje škole. Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih, harvatski složena, kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili, ep je o lijepoj, pobožnoj, domoljubnoj i lukavoj izraelskoj udovici Juditi iz Betulije koja je spasila svoj narod od predstavnika svih zala, Holoferna. Ne zaboravimo, Marulić je, tada u svojim pedesetima, ovu renesansu ljepoticu napisao i opisao svjestan turske prijetnje Europi i ostatku kršćanskog svijeta. Opominjao je i podsjećao na slabosti i pobjedivost zla – kako u sebi, tako i u svojoj sredini. Iako židovska starozavjetna priča, u glavnoj junakinji prepoznao je odlike njegove udovice – Hrvatske bez kralja.

Voliš pisati? Prijavi se na natječaj za mlade pjesnike i osvoji zanimljivu nagradu


Prvi hrvatski ep otvorio je lijep i dug put književnosti na ovom lijepom jeziku. Za plementi uzor Marulića su priznavali mnogi, od imenjaka Zoranića i Hektorovića, preko oca hrvatske gramatike Kašića, sve do Juraja Habdelića, Rafaela Levakovića, Jerolima Kavanjina, Andrije Vitaljića, Ivana Dražića. Niz se nastavlja i ne prestaje niti u našim danima.

Dan prije Svjetskog dana knjige i autorskih prava, već petu godinu zaredom, održava se Noć knjige u 223 grada Lijepe naše. Svoju programsku knjižicu za večeras možete zatražiti na kioscima Tiska ili je možete preuzeti na poveznici. Veličajmo, barem večeras, zajedno kulturu čitanja.  

Zagreb u znaku dječje kreativnosti: knjižnice organiziraju niz izložbi koje slave umjetnost kroz slike i riječi


Noć knjige 2016., FOTO: Facebook/Noć knjige

U Puli održan znanstveni kolokvij povodom rođendana ugledne hrvatske znanstvenice


IZVOR: VIJENAC
FOTO: FACEBOOK/MARKO MARULIĆ