Žene koje je znanost zaboravila – priča o Milevi Marić
Puno je žena koje nikad nisu dobile zasluge za svoja postignuća u znanosti. Mileva Marić bila je jedna od znanstvenica koje je znanost zaboravila.
Puno je žena koje nikad nisu dobile zasluge za svoja postignuća u znanosti. Mileva Marić bila je jedna od znanstvenica koje je znanost zaboravila.
Mileva Marić, rođena 19. prosinca 1875. godine, bila je srpska fizičarka i matematičarka, poznatija kao Einsteinova prva žena. Osim ljubavi prema fizici, tijekom studija u Politehničkom institutu u Zürichu rasla je i ljubav između Mileve Marić i Alberta Einsteina.
Radeći zajedno na mnogobrojnim istraživanjima, 13. prosinca 1900. godine izlazi članak o kapilarnosti pod imenom Folgerungen aus den Capillaritatserscheinungen.
Iako Mileva 1901. godine u pismu prijateljici fizičarki Heleni Savić piše: – Mi ćemo poslati privatnu kopiju Boltzmannu da vidimo što misli, nadamo se da će nam odgovoriti. – dok Albert u jednom pismu spominje kako je: – Michele Besso posjetio svojeg ujaka u naše ime, profesora Junga, jednog od najutjecajnijih fizičara u Italiji te mu dao kopiju našeg članka. Kao autor rada navodi se samo Albert Einstein.
7. ožujka 1901. godine u pismu Milevi Albert također kaže: Kako ću biti sretan i ponosan kada nas dvoje zajedno dovedemo rad o relativnom kretanju do pobjedonosnog završetka.
Nakon turbulentnog razvoda braka uzrokovanog Einsteinovim preljubom s Elsom, Albert u oporuci novčani dio Nobelove nagrade koju je osvojio 1925. godine ostavlja sinu, čemu se Mileva snažno protivi zbog nedostatka nagrade njezinom doprinosu te prijeti Albertu kako će objaviti dokaze o njezinom doprinosu, a od Alberta dobiva odgovor:
Nasmijala si me kad si mi počela prijetiti svojim sjećanjima. Jesi li ikada, makar i na trenutak, pomislila da se nitko ne bi obazirao na tvoje riječi kad čovjek koji govori nije učinio nešto važno. Kad je netko potpuno beznačajan, nema se što drugo reći nego ostati skroman i šutjeti. To je ono što ti savjetujem da učiniš.
Mileva je provela ostatak života držeći privatne instrukcije u borbi za opstanak i brinući se za sina oboljelog od shizofrenije.
Dord Krstić, bivši profesor fizike na Sveučilištu u Ljubljani, proveo je 50 godina istražujući Milevin život. U svojoj dobro dokumentiranoj knjizi on sugerira kako je Milevino ime uklonjeno s radova jer bi žena kao autorica znanstvenog rada narušavala kredibilitet i rad bi dobio znatno manje pozornosti, a Mileva u submisivnoj ulozi žene toga vremena, nije imala izbora.
