Žene dominiraju ovogodišnjom selekcijom Filmske revije mladeži

Nova izdanja filmskih manifestacija koja promoviraju i predstavljaju srednjoškolsko filmsko stvaralaštvo  – 22. Filmska revija mladeži i 10. Four River Film Festival – održat će se od 12. do 16. rujna u Karlovcu. Pored rekordnih prijava za ovogodišnje festivale, oduševljavaju metode, načini, tehnike, vizure kroz koje mladi autori i autorice kako u Hrvatskoj tako i svijetu, promišljaju o svijetu i svojoj poziciji unutar društva. Od raznoraznih devijacija suvremenog društva kao posljedica digitalnog doba, otuđenosti, međuljudskih odnosa, individualne odgovornosti unutar kolektiva, preko svakodnevnih problema poput integriranja u sustav i među vršnjake, sve do unutarnjih konflikta i borbi kao dio procesa odrastanja – teme su kojima se u svojim filmskim uracima bave autorice i autori naslova iz konkurencije.

Bavljenje filmskom umjetnošću sve više ide u smjeru jednake zastupljenosti i ravnoteže među autorima i autoricama. Ovoj konstataciji u prilog ide podatak da su od 37 odabranih naslova u domaći natjecateljski program tj. program Filmske revije mladeži čak 26 naslova režirale (ili surežirale) redateljice.

Novo doba i suvremene tehnologije tj. posljedice koje oni imaju po naše društvo, u kojem virtualna stvarnost sve više ima primat nad realnom svakodnevicom, okupiralo je nekoliko autorica. U igranom filmu Digitalni heroin autorica Eva Magdić Govedarica istražuje digitalnu komunikaciju današnje mladeži te propituje ovisnost o mobilnim telefonima koji umjesto sredstva komuniciranja postaju sami sebi svrhom. Redateljica Rebeka Čuljak također progovara o opsjednutosti virtualnom stvarnošću – glavni lik igranog filma Sale sam na svijetu mora se snaći u svijetu u kojem ga više nitko ne percipira. Popularne društvene mreže glavna su pak tema igranog filma skupine autora Pratiš li ti mene?, nastalog u produkciji Učeničkog doma Paola Di Rosa iz Dubrovnika. U središtu priče je djevojka koju bi ovisnost i prisutnost na društvenim mrežama mogle dovesti do odsutnosti iz stvarnoga života.

Unutrašnje borbe, strahovi, problemi nešto su s čime se svi bez iznimke nosimo tijekom cijelog života. Nekoliko je autorica kroz eksperimentalnu filmsku formu odlučilo prikazati i/ili suočiti se sa svojim unutarnjim nemirima i opsesijama. Autorica Lucija Strugar (njezin film Ne žalim ni zbog čega 2016. je proglašen najboljim dokumentarcem Revije) kroz eksperimentalni film Fobikon u produkciji Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok odlučila je vizualizirati i tako preispitati vlastite strahove, tjeskobe i fobije koje ju svakodnevno blokiraju i uznemiravaju. S Vjekoslavom Požgajom Lucija Strugar prikazat će još jedan uradak u sklopu Revije – ovaj put riječ je o animiranom filmu Haiku kroz koji autori vizualiziraju vlastite, autorske haiku pjesme služeći se stop animacijom sušenih biljaka iz herbarija. Refleksija je pak još jedan eksperimentalni film autorice Eve Baste u produkciji Kinokluba Karlovac, u kojem se ona poigrava s različitim konceptima svjetla, boje, zvuka i emocija nudeći tako možebitni uvid u vlastitu svijest.

Eksperimentalni film Vodi me autorice Petre Grgić, u produkciji Učeničkog doma Paola Di Rosa iz Dubrovnika, kao polazište koristi tekst Vodi me engleskog svećenika, teologa i pjesnika Henryja Newmana, a kroz koji djevojke spomenutog doma govore o svom odrastanju, strahovima, nadanjima i snovima. Autorica Mara Prpić kroz eksperimentalni film Osobno propituje unutarnji život nezadovoljnog i neispunjenog pojedinca na svojevrsnoj prekretnici. Smislom tj. besmislom i tragedijom promašenosti ljudskog postojanja bavi se i Sara Biljan, i to u animiranom filmu Odljev mozgova, uratku nastalom u produkciji Foto kino video kluba Zaprešić, koji problematizira intelektualno propadanje čovjeka koji je zapravo sveden na automat koji ponavlja mehaničke radnje. Ljudskom prolaznošću na marginama društva bavi se pak animirani film Balada iz predgrađa Martine Anić i  Marijane Barišić (Foto kino video klub Zaprešić) u tehnici stop animacije koji na platno izuzetno uspješno prenosi svevremenske stihove Dobriše Cesarića. Autorica Vida Žagar igranim filmom Vrba za cilj je postavila ukazati na problem depresije među mladima. Inspiriran pripovijetkom Breza Slavka Kolara, film prati srednjoškolku koja rastrgana između želje da udovolji dečku, provodi vrijeme s prijateljima i uči zbog prisile roditelja pada u sve dublju depresiju te konačno izvršava samoubojstvo.

Komunikacija, kontakt, različite vrste odnosa i pozicije unutar istih u fokusu su nekoliko filmskih autorica: Follow Me eksperimentalni je film Ane Mendice i Berta Lušetića u produkciji Video grupa Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina, koji govori o pustolovini jednog konobara i djevojke, dok je skupina autora – Stjepan Miličić, Strahinja Padežanin, Iva Škarica, Marta Šota – u okviru filmske radionice Vukovar Film Festivala snimila igrani film Lako je reći, koji pak progovara o pronalasku odgovarajućeg načina za izražavanje simpatije prema nekome. O drugoj vrsti odnosa, onoj prijateljskoj, progovara dokumentarac Lares Penatesque autorica Klare Rihtar, Lucije Katarine Šešelj, Sare Milić i Lucije Bekavac, u produkciji Filmske grupe Klasične gimnazije. Film prati grupu učenika Klasične gimnazije koja je maturirala 1949. i sastaje se svaki drugi četvrtak u mjesecu u Maksimiru, a svoje uspomene čuva u razrednoj knjizi koja se iz godine u godinu nadopunjuje te danas broji više od 900 stranica.

Dokumentarac Branka autorica Karle Anić i Lucije Petkoviček (Foto kino video klub Zaprešić) donosi priču o učiteljici koja je oboljela od agresivne vrste karcinoma; riječ je o nadahnjujućoj filmskoj priči o protagonistici koja se hrabro i optimistično bori za vlastito zdravlje. Buffet Bunker u režiji Ane Mendice i produkciji Kluba Pulske filmske tvornice bavi se pak ritualom ispijanja kave u omiljenom pazinskom okupljalištu.

Političkom temom u metaforičkom smislu bavi se animirani film Dr. Sveznalica u režiji Lucije Majnarić i Marije Nikolić te produkciji Foto kino video kluba Zaprešić. Baziran na bajci braće Grimm, prikazuje uspon i pad jednog političara. Uvijek aktualnom temom netolerancije među mladima bavi se igrani film Kože Sare Grgurić, koji govori o grupici mladih skinheada koji napadaju prostorije queer udruge. Rijeka je prikazana kao grad suprotnosti – na jednoj su strani ulični nasilnici vođeni predrasudama i kriminalom, a na drugoj aktivisti za prava čovjeka. Dokumentarac Vi i oni autorice Sare Pranjić i u produkciji Doma učenika Ugostiteljsko-turističke škole Osijek pokušava odgovoriti na pitanja o odnosu individualnog i kolektivnog u svakom društvu.

Autori Iva Škarica, Marta Šota, Stjepan Miličić i Strahinja Padežanin snimili su neobični igrani film Oglas od šest riječi (nastao u sklopu Filmske radionice Vukovar Film Festivala). Riječ je o mračnoj socijalno-psihološkoj drami. Motivima horora i jezikom filmskih foršpana igraju se autorice filma Matea – Tamara Ramadi i Matea Kukec. Spomenuti uradak zapravo funkcionira kao kinonajava filma strave u nastajanju.

U dva dokumentarca glavnu ulogu igraju gradovi – u jednom Vis, drugom Sisak. Film Milijun dana umjetnosti autora Nikole Vnučeca i Ane Marije Pokos nastao je s ciljem prikazivanja ulične umjetnosti (grafita) na otoku Visu, koja se jako lijepo uklopila uz napuštene i devastirane vojne objekte. Autorica Vita Kapele pak kroz eksperimentalni film Tragovi u produkciji Kino kluba Sisak donosi tužnu priču o sisačkoj Željezari, nekadašnjem industrijskom gigantu koji danas gotovo da i ne postoji. Prikazujući Željezaru očima svoje generacije istodobno implicitno evocira uspomene starijih generacija, one u kojima je Sisak grad razvijene industrije, poznat po moćnoj tvornici koja je danas privatizacijom uništena.

AE još je jedan animirani naslov autorica Karle Drpić Granić i Antonelle Banić u produkciji Filmske grupa Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita. Riječ je o filmu u stripovskom duhu o apsurdnom svijetu izgubljenih komaraca koji se vrzmaju oko trbuha uspavanog čovjeka. Nekoliko je autorica u programu Revije snimilo namjenske filmove: Piće je špica Filmske runde, osječke revije hrvatskih kratkih filmova u režiji Karoline Teklić, Luke Glavaša i Davida Gaše, u produkciji Videokluba Mursa, dok namjenski film Rušimo predrasude – žene u muškim zanimanjima autora Nikoline Šimić i Luke Brkića i u produkciji Media talenta, kroz priče djevojaka koje se educiraju za bageristice, dimnjačarke, fasaderke, nastoji popularizirati obrtnička zanimanja te raskrinkava rodne stereotipe pri odabiru karijere.

Kompletan festivalski program je besplatan. Detaljnije informacije pronađite na poveznici.