Otkrijte tajnoviti podzemni Zagreb u Pavličićevom romanu, osobito aktualnom nakon potresa
Egmontova biblioteka Puls u pravo vrijeme objavljuje novo izdanje Pavličićevog romana koji se bavi tektonskim gibanjima grada Zagreba, njegovim tajnovitim podzemnim hodnicima i društvenim zbivanjima, a u svemu tome kao da možemo pronaći i duh današnjeg stanja u našoj metropoli.
Egmontova biblioteka Puls u pravo vrijeme objavljuje novo izdanje Pavličićevog romana koji se bavi tektonskim gibanjima grada Zagreba, njegovim tajnovitim podzemnim hodnicima i društvenim zbivanjima, a u svemu tome kao da možemo pronaći i duh današnjeg stanja u našoj metropoli.
Pavličićev roman Rupa na nebu, prvi put objavljen još u prvoj polovici devedesetih, postaje aktualan osobito danas nakon mnogo prošlogodišnjih potresa, pišu iz Egmonta. Pavao Pavličić napisao je više od sto djela te je nagrađen najvažnijim domaćim i regionalnim nagradama, a često ga se ističe kao vodećeg pisca kriminalističkih romana. Egmontova biblioteka Puls u pravo vrijeme objavljuje novo izdanje njegovog romana koji se bavi tektonskim gibanjima grada Zagreba, njegovim tajnovitim podzemnim hodnicima i društvenim zbivanjima, a u svemu tome kao da možemo pronaći i duh današnjeg stanja u našoj metropoli.
Glavni lik Nikola Krobatin, inače 40-godišnji prevoditelj, jednog travanjskog jutra u antikvarijatu pronalazi knjigu De situ Zagrabiae libri tres (O položaju Zagreba) i u njemu se krenu buditi mučnina i radost. U toj je knjizi Nikola otkrio zagonetnu kartu grada Zagreba koja prikazuje Gornji grad, ali s drugačijim prikazom ulica. Nakon malo dubljeg istraživanja, Nikola otkriva da karta prikazuje tajne hodnike ispod Gornjeg grada te mu se nakon tog saznanja počnu događati čudne stvari. Jedna od njih je i otkrivanje vlastite obiteljske prošlosti.
Naime, Nikola Krobatin ima dvije tete, tetu Vikicu i Miciku, o kojima se brine, a one mu na početku otežavaju put do otkrivanja zagrebačkih podzemnih tajni. Međutim, Nikola ih čita kao knjigu te od njih uspijeva dobiti sve informacije, a tako i razlog zašto su mu ukrale knjigu kad mu je ona bila najpotrebnija te prošlost njegove majke koja je također povezana s tajnim podzemnim hodnicima. Naime, postoji legenda o Krobatinovima koja kaže da Krobatinovi potječu s Gornjega grada kao velika i ugledna obitelj s mnogo djece.
U 18. stoljeću dolazi do preokreta kada su ostala samo dva brata koja su se posvađala i koja su netragom nestala, a spasilo se samo dvoje male djece u kolijevci. Od njih su potekli svi drugi Krobatini. S druge strane, njegova majka, o kojoj ni on sam ne zna mnogo, imala je veliku ljubav prije njegova oca te je taj čovjek također nestao bez traga. Sve nestale povezuje jedna stvar, a to je činjenica da su posljednji put viđeni kako ulaze u podrume.
Krobatin se tako sve više počinje zanimati za podzemne hodnike ispod Gornjeg grada koji skrivaju sve misteriozne nestanke za koje je nedavno saznao, a glavni predmet zapleta je knjiga O položaju Zagreba. U hodnicima nailazi na Mariju Jurić, 32-godišnju djevojku koja se također bavi istraživanjem podzemnih hodnika. Ona, naime, ima prvi svezak knjige koju je Krobatin pronašao u antikvarijatu te mu ona otkriva nove podzemne svjetove, uključujući i strašnu pukotinu za koju ona vjeruje da je granica dvaju kontinenata, Europe i Azije. Vrlo brzo Krobatin počne stvarati osjećaje za Mariju te mu se istovremeno mijenja i percepcija. Na početku romana, Krobatin je tvrdio da je on čovjek od jednog komada, međutim, otkrivanjem pukotine, on smatra da sve ima dvije strane, kao i Zagreb:
– I sve je moglo biti i ovako i onako, ovisno o tome s koje se strane gleda. Sve je moglo biti i spas i propast, i nada i očaj. Ništa nije bilo ni jedinstveno ni cjelovito. Čas se činilo da je to grozno, a čas opet da je to dobro.
Ali, sve to predstavlja jednu veliku opasnost za Zagreb. Unatoč oskudnom seizmološkom znanju, svi znamo da se Zagreb nalazi na trusnom području pa se samo od sebe nameće pitanje:
– A što ako jednoga dana opet drmne, pa ako se ta pukotina krene širiti, pa kad to zine ispod Gornjega grada… A što ako drmne sad, dok je on tu dolje, u hodnicima?
Na prvi je pogled jasno da su likovi plošno prikazani, u svrhu pokretanja radnje ili prikaza oprečnih stavova. Krobatinov otac, susjed i prijatelji – Adalbert Plačković i Mate Svrzikapa – predstavljaju ono što je u Zagrebu uvijek prisutno, a to su politički suprotni stavovi. U njima također možemo vidjeti sve ono što čovjeka čini čovjekom, od strahova, znatiželje i spletki pa sve do prepirke, ljutnje i sukoba. Rupa na nebu zasigurno će vas potaknuti na razmišljanje o ljudskim odnosima, ali i o svim društvenim zbivanjima te njihovim mogućim uzrocima.
