LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Iz perspektive književnih blogera

Od hobija do zarade: kako čitanje knjiga pretvoriti u karijeru?

Ako uzmemo u obzir podatke o navikama čitanja u Hrvatskoj, moramo se zapitati kako je uopće moguće na hrvatskom tržištu živjeti od knjiga? Jesu li pisci, književni prevoditelji i izdavači jedini koji mogu živjeti od knjiga? 

Ako uzmemo u obzir podatke o navikama čitanja u Hrvatskoj, moramo se zapitati kako je uopće moguće na hrvatskom tržištu živjeti od knjiga? Jesu li pisci, književni prevoditelji i izdavači jedini koji mogu živjeti od knjiga? 

Živimo u digitalnom dobu. U dobu brzog dotoka i protoka informacija, u dobu u kojem je sadržaj primamljiv samo ako je dostupan u digitalnom obliku i ako ga se brzo može procesuirati. U takvom okruženju čitanje knjiga, koje zahtijeva potpuno suprotne prakse od onih na koje smo navikli, mora patiti. A ako pati čitanje knjiga, pate i poslovi direktno vezani uz čitanje knjiga – pisanje, prevođenje, izdavaštvo, prodaja knjiga. 

Što kaže statistika?

Nedavne statistike o navikama čitanja u Hrvatskoj, koje je objavila agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu u travnju ove godine, pokazuju da je u Hrvatskoj prošle godine 49% ljudi starijih od 16 godina pročitalo najmanje jednu knjigu. Od tog postotka ljudi koji čitaju, najviše njih pročitalo je dvije knjige godišnje. Nadalje, podaci su pokazali kako knjige češće čitaju žene, njih 55%, mlade osobe u dobi od 26 do 35 godina, njih 60% i visokoobrazovane osobe, 78%. Drugim riječima, najčešći čitači u Hrvatskoj mlade su visokoobrazovane osobe. 

Istraživanje je obuhvatilo i načine na koji ljudi koji čitaju nabavljaju svoje štivo. Ispostavilo se da hrvatsko tržište knjiga već duže vrijeme stagnira, odnosno, u zadnje četiri godine svake je godine oko 25% čitača navelo je da kupuje knjige, i to najčešće kupuju jednu knjigu u tri mjeseca. Dakle, tek polovica hrvatskog stanovništva čita, a četvrtina kupuje knjige koje čita. One se najčešće kupuju u knjižarama, zatim slijede kiosci, a raste i kupovina preko interneta. 

Ako uzmemo u obzir sve te podatke, moramo se zapitati kako je uopće moguće na hrvatskom tržištu, koje je relativno malo, živjeti od knjiga? Jesu li pisci, književni prevoditelji i izdavači jedini koji mogu živjeti od knjiga? 

Sadržaj prilagođen svijetu koji se mijenja

Ovo su najčitanije knjige svih vremena, jeste li ih pročitali sve?



Čitanje knjiga dugi je niz stoljeća bilo omiljena razonoda. U modernom ga je svijetu prvo zamijenila televizija pa zatim suvremeni streaming kanali i sadržaji poput serija i filmova. Iako mnogi i dalje čitaju, javlja se potreba za drugačijom konzumacijom književnih sadržaja. Unatrag nekoliko godina, društvene mreže preplavljene su estetski ugodnim fotografijama knjiga, a dio Instagrama zahvaljujući knjigoljupcima postao je bookstagram. Osim što žele podijeliti svoju ljubav prema knjigama i čitanju, bookstagrameri postaju i svojevrsni influenceri – dijeleći recenzije i osvrte knjiga koje pročitaju, utječu na to što će njihovi pratitelji pročitati. Što imaju više lijepih fotografija knjiga i više objava, steći će više pratitelja, a što imaju više pratitelja, više njih odlučit će se na čitanje baš te knjige koju su pohvalili na društvenim mrežama. A time si otvaraju mogućnost suradnje s izdavačkim kućama i mogućnost zarade od knjiga

Jedna od takvih blogerica je i Lucija Vujnović, studentica psihologije, koja svoju ljubav prema čitanja dijeli na Instagram profilu Pages of Lucy. Na svom bookstagramu objavljuje fotografije knjiga, piše osvrte i dijeli citate. U razgovoru nam je otkrila koliko knjiga, kao studentica koja ima redovne studentske obaveze, stigne pročitati i koliko vremena joj treba za to, kakve knjige čita, pa onda i recenzira. 

– Mjesečno pročitam oko 7 knjiga, ali to jako ovisi o tome koje su knjige u pitanju i koliko obaveza imam. Ako čitam poeziju, pročitat ću ih brže, ali ako se radi o nekom kompleksnijem romanu, puno dulje ću ga čitati. Najviše volim čitati navečer kad se vratim s treninga i kad obavim sve što sam morala obaviti taj dan. Čitam nekoliko sati, ponekad sat-dva, ponekad više. Što se tiče vrste knjiga koje čitam, najviše volim autobiografije i romane pisane prema stvarnom događaju. Neki životi su toliko zanimljivi da i autobiografije zvuče kao uzbudljiva fikcija, i to mi je baš zanimljivo. Čitam naravno i romane, trilere, drame... Zapravo fikciju svake vrste. Osim toga, volim čitati i knjige o psihologiji, filozofiji i sociologiji, a u zadnje me vrijeme sve više zanima i politika.

FOTO: Instagram / Pages of Lucy
 
Iako čita doista raznovrsne knjige, Lucija priznaje da joj je ponekad teško filtrirati što je, u cijelom mnoštvu knjiga, dobro i vrijedno čitanja, a što nije. Prilikom odabira štiva za čitanje najčešće čita recenzije drugih i zatim čita ono što joj se čini zanimljivim. Iz tog je razloga odlučila i sama pisati osvrte na svom profilu. Ipak, za vođenje takvog profila potrebno je imati razvijene čitalačke navike

– Nemam neki recept za čitanje, ali ono što mogu reći je da je jako bitno da čitanje postane navika. Dakle, kada se odvojimo od svih smetnji, od društvenih mreža i počnemo čitati, shvatit ćemo koliko je zapravo čitanje korisno i lijepo i koliko je dobro čitati. Ljudi često kažu da ih ne zanimaju knjige jer u njima nema ništa što ih zanima, ali to nije istina jer ima toliko knjiga da svatko može naći neku koja je za njega. 

Iako mogu predstavljati distrakciju prilikom čitanja, društvene mreže ipak mogu biti korisne za poticanje motivacije i inspiracije za čitanje. S tim se slaže i Hermina Stefanović, također studentica psihologije koja ima svoj književni blog Dva boema na kojem redovito objavljuje recenzije knjiga, a na istoimenoj Facebook stranici kao i Instagram profilu osim recenzija često objavljuje nagradne natječaje u kojima pratitelji mogu osvojiti razne knjige te fotografije knjiga. Kao studentica koja se često susreće s mnogim obavezama, Hermina ima svoju rutinu: 

– Definicija kaže da je rutina vještina stečena iskustvom koja omogućava lako obavljanje postupka i to nije ništa loše – baš nasuprot. Rutine su korisne i dobrodošle, ali kada je riječ o čitanju, onda na to ne volim gledati kao na rutinu jer me asocira na nešto automatsko, na mehanički način rada u kojem uživanje s vremenom blijedi. Za mene, čitanje je čisti užitak – metoda kojom se iscjeljujem. Ljeti volim čitati uz jutarnju kavu, dok zimi preferiram čitanje navečer uz čaj i zvuk kiše. Trudim se svaki dan odvojiti vrijeme za čitanje, makar deset stranica prije spavanja – no, nažalost, pogotovo kada je vrijeme ispitnih rokova, zna proći cijeli mjesec da apsolutno ništa ne čitam.

Iako joj je nekada, kao i mnogima, teško pronaći vrijeme za čitanje knjiga, Hermina koristi društvene mreže kao saveznik u poticanju čitanja. Sa svojim je kolegicama bookblogericama, Delighted bookworm i Vremenski putnik, osnovala virtualni književni klub pod nazivom Mali klub boema. Osnivanje virtualnog čitalačkog kluba još je jedan primjer kako društvene mreže iskoristiti za populariziranje čitanja. 

Da se od objavljivanja književnih sadržaja na društvenim mrežama može dobro zarađivati, najbolji je primjer zajednica Čitaj knjigu. Ovu izvrsnu stranicu za knjigoljupce i sve one koji će to tek postati, kako se opisuju na svojim društvenim kanalima, prati preko pola milijuna čitatelja iz Hrvatske i regije. Na svom blogu objavljuju recenzije netom objavljenih knjiga, a surađuju s nakladnicima, knjižarama, pa čak i proizvođačima prehrambenih proizvoda i kozmetike. Osim što je Čitaj knjigu stranica postala omiljeno mjesto za pronalazak štiva za čitanje, postala je i primjer toga kako se hobi može pretvoriti u biznis. 

Za knjigoljupce na blogerskoj sceni ima mjesta

Pokretanje bloga o knjigama ne znači automatski da će taj blog postati poznat i relevantan. Potrebno je kontinuirano stvarati kvalitetan sadržaj, širiti različite i inovativne ideje, povezati se s pratiteljima bloga, osmišljati projekte, ostvarivati suradnje u različitim područjima itd. Trud i ljubav prema čitanju, popraćeni vjerodostojnim, autentičnim i kvalitetnim sadržajem, pratitelji će svakako znati prepoznati. Iako nam se, kada pogledamo statistiku s početka ovog teksta, može učiniti kako je svoju ljubav prema književnosti nemoguće pretvoriti u biznis, blogerice s kojima smo razgovarali pokazuju drugačije. Društvene mreže pogodne su ne samo za pronalazak publike, nego i za poticanje čitanja i otvaranje dijaloga o knjigama. 


VEZANO: Zaljubljenici u književnost dolaze na svoje; održava se projekt Čitaj, pitaj


A kako su svoju ljubav prema knjigama i čitanju mladi književnici pretvorili u karijeru, možeš čuti na projektu Čitaj, pitaj u organizaciji Centra za razvoj mladih. Održat će se u srijedu, 25. studenog, u 17:30 u Stablu znanjapowered by A1 (Studentski centar, Zagreb, prvi kat desno). Na njemu će mladi ljudi koji se bave književnošću – Luka Tripalo, Vigor Vukotić i Sara Malić – razgovarati o tome što znači biti (uspješan) mladi autor u 21. stoljeću, a osim što će moći poslušati istoimenu panel-raspravu, posjetitelji će moći sudjelovati u kvizu o književnosti na filmu te osvojiti bogate književne nagrade koje su za njih pripremili sponzori projekta Znanje i Vuković & Runjić. Ulaz na projekt je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa je svoj dolazak prijaviti na poveznici

Trinaestogodišnjak osvojio titulu „Najčitatelja” s 221 pročitanom knjigom u 2023. godini


Dodatne informacije o projektu dostupne su na Facebook i Instagram profilu, a medijski ga prate Z1 televizija i portal Studentski.hr

FOTO: PIXABAY