Koji su hrvatski božićni običaji?
Božićni običaji dio su hrvatske baštine, a osim pjesama, kroz godine su se razvili i oni poput kićenja bora.
Božićni običaji dio su hrvatske baštine, a osim pjesama, kroz godine su se razvili i oni poput kićenja bora.
Prije Božića počinje vrijeme došašća koje traje oko mjesec dana, točnije četiri adventske nedjelje. U to vrijeme prevladavaju osjećaji sreće, iščekivanja i nade. U to se vrijeme posebno obilježavaju dani Sv.Barbare ( 4.prosinca), Sv.Nikole ( 6.prosinca) i Sv.Lucije ( 13.prosinca). Djeca se najviše raduju Sv.Nikoli koji, prema dugogodišnjoj legendi, puni dječje čizmice poklonima. Brojni običaji koji su sačuvani u hrvatskoj kulturi imaju za cilj u ljudima pobuditi želju za blagostanjem i napretkom. U mnogim hrvatskim mjestima još uvijek postoje običaji unošenja slame u kuću te stavljanje jabuka i oraha kao poklona što je dio dugogodišnje tradicije.
Božić se proslavlja u krugu obitelji, a idući dan, na dan Sv.Stjepana, posjećuje se rodbina i prijatelji. Na blagdan Sv.Ivana se blagoslivlja vino, a slama se tada iznosila iz kuće i postavljala na voćke. Za očuvanje hrvatske tradicije, posebno hrvatskih pjesama najzaslužniji je Antun Radić, utemeljitelj hrvatske etnografije. Ono što je također dio hrvatske tradicije jesu svete mise zornice te paljenje svijeća na adventskom vijencu svake nedjelje došašća. Na Badnjak su se u prošlosti umjesto današnjih lampica palile svijeće koje su bile povezane hrvatskom trobojnicom. Božićno vrijeme tradicionalno završava blagdanom Sveta tri kralja kada se raskićuje božićno drvce te blagoslivljaju domovi.
