Izišao je prijevod 7. nastavka „Sage o vješcu” – poklanjamo ga najsretnijem čitatelju!

Ako niste čuli za popularnu videoigru The Witcher, onda ste zasigurno naišli na novu popularnu seriju toga imena koja je bila najpopularnija Netflixova serija 2019. godine, iako je izišla tek u prosincu. Kako to obično biva, sve su velike fantasy-franšize bazirane na knjigama, pa tako i The Witcher. Kako bi u njoj mogli uživati i hrvatski čitatelji, pobrinula se izdavačka kuća Egmont, koja je u sklopu Biblioteke PULS i u prijevodu Mladena Martića objavila poznatu Sagu o vješcu poljskoga pisca Andrzeja Sapkowskoga.

Nakon Posljednje želje, Mača sudbine, Vilenjačke krvi, Vremena prezira, Vatrenog krštenja i Lastavičje kule, donosimo vam recenziju sedme knjige Sage o vješcu, Gospodarice jezera, a osim toga, najsretnijem od vas poklonit ćemo primjerak te knjige – potrebno je samo točno odgovoriti na pitanje na kraju članka.

Gospodarica jezera, posljednji roman sage, započinje prepričavanjem poznate priče o Gospodarici jezera koja je povezana s legendama o Arturu. Takav  je početak razumljiv jer se Ciri u ovom nastavku našla u novom, drugačijem svijetu – svijetu vilenjaka. Zatočena u klopki bez izlaza, Ciri ne vidi način da se vrati natrag u svoj svijet, iako zna da mora postojati način da se vrati vješcu Geraltu i njegovoj družini. Kao i u prethodnim knjigama, riječ je o izazovnom nastavku, ali toliko zanimljivo i pitko pisanom da ćete ga progutati. Zbog dinamičnih scena borbi i ratova okretat ćete stranicu za stranicom, likove ćete upoznati dijalozima, a ne zamornim opisima, a emocionalno nabijena i napeta radnja često će biti prekinuta šaljivim dosjetkama.

Sapkowski, kao i u Lastavičjoj kuli, ne priča priču tradicionalno linearno, već se igra raznim metodama, tehnikama i različitim perspektivama likova. Iako je ponekad teško pratiti različite narativne svijesti, isplati se jer na kraju sve sjedne na svoje mjesto. Osim tehnike pripovijedanja koja je u tom nastavku dovedena gotovo do savršenstva, Gospodarica jezera donosi vrlo zanimljivo, ali i važno viđenje tamnih strana europske i poljske povijesti. Koristeći svoj svijet fantastike i fantastične likove, Sapkowski istražuje ljudske osobine i zapravo prepričava ljudsku povijest na sofisticiran i nenametljiv način. 

Zanimljiv je način na koji Sapkowski gradi zlo u svojim romanima: iako je Nilfgaard simbol za opresiju, megalomaniju i autokraciju, upravo su kraljevstva na sjeveru nasilna i okrutna mjesta na kojima svi koji nisu ljudi trpe poniženja. S druge strane, tu su Scoia'tael koji nerijetko uživaju u nasilju, iako je ono ponekad neophodno da ispune svoje ciljeve. Svijet Sage o vješcu, kao ni likovi, nije crno-bijel i nekada je teško razlučiti što je dobro, a što zlo. Čini se da svijet kakvim ga zamišlja Sapkowski nije sam po sebi mračan i zao, ali takvim ga čine neznanje, zavist i neutaživa volja za moći. 

Ipak, Gospodarica jezera nije isključivo mračan roman. Kao što postoji zlo, na svijetu postoji i dobro, a ljudi vas svojom dobrotom, prijateljstvom, ljubavlju i odanošću uvijek mogu iznenaditi. Sukob dobra i zla, kako na svijetu tako i u čovjeku, vječna je tema koja se provlači žanrom fantastike. No, upravo zbog dojmljivog pripovijedanja, Ciri, Geralt, Yennefer i svi ostali likovi koje iz nastavka u nastavak pratimo uvlače nam se pod kožu. Kojim su svojim postupcima to uspjeli ovaj put? Saznajte u Gospodarici jezera. 

Kako biste osvojili primjerak knjige, potrebno je do petka, 11. prosinca u 12 sati, u komentaru objave ovog članka na Facebook stranici portala Studentski.hr ostaviti točan odgovor na sljedeće pitanje: Iz koje države potječe legenda po kojoj je Gospodarica jezera dobila naziv – Velike Britanije, Poljske ili Francuske? Najsretnijem ćemo čitatelju u suradnji s izdavačkom kućom Egmont pokloniti primjerak knjige.