Intrige i spletke oko pješčanog planeta – darujemo roman Djeca Dine
Egmontova biblioteka Puls u prijevodu Anđelke Vidmar donosi treći nastavak jedne od najpopularnijih SF-saga svih vremena, a jednog će čitatelja nagraditi.
Egmontova biblioteka Puls u prijevodu Anđelke Vidmar donosi treći nastavak jedne od najpopularnijih SF-saga svih vremena, a jednog će čitatelja nagraditi.
– Ono što je Gospodar prstenova učinio za svijet fantasyja, to je Dina učinila za znanstvenu fantastiku.
Ovim riječima kritika ocjenjuje sagu o Dini iz pera Franka Herbarta, čiji treći nastavak – Djeca Dine – u hrvatskom prijevodu Anđelke Vidmar izdaje Egmont. Dok se prvi dio ističe kao prava zbirka različitih jezičnih diskurza te uz intrigantnu radnju funkcionira i kao enciklopedija planeta na koji je smještena radnja, drugi i treći nastavak ističu fabularne zaplete i intrige.
VEZANO:
- Zagubi se u pijesku budućnosti
- „Mesija Dine” – drugi nastavak jednog od najuspješnijih SF-romana sumnja u velike ideje
Treći nastavak u središte stavlja treću generaciju likova: dvoje djece, Leta II. i Ghanimu, potomke Dinina mesije, koji sa svojim fantastičnim moćima bivaju predmet spletki i intriga zbog borbe za prijestolje carstva. U toj se borbi ističe planet Salusa Secundus. On postaje protivnik Dine, a obitelj Corrino koja vlada na tom planetu postaje protusila Dini u njezinoj političkoj ulozi u carstvu, ali i politički rival. Taj je sukob temelj za brojne fabularne zaokrete, napetosti, ali i postavljanje brojnih općeljudskih i općedruštvenih pitanja.
Mističnost i sukob religija također dobiva važnu ulogu u ovom nastavku. Likovi i njihovi postupci snažno su motivirani njihovim pozicioniranjem u odnosu na izvorno Muad'Dibovo naučavanje, sveti rat koji je iz njega proizašao te na druge različite mistične i religiozno-političke struje. Takvim sukobima i s njima povezanim fabularnim previranjima roman propituje pitanje promjene. Osim političkih previranja, tu su i problemi koji nastaju kao posljedica preobrazbe pješčanog planeta koji je u središtu prvih dvaju dijelova kronike. Ovaj nam nastavak pokazuje kako promjena, u ovom slučaju promjena klime planeta te njegove flore i faune, ostaje na neki način neuhvatljiva. Svaka promjena nekog stanja zahvaća, dakle, i nešto što se ne može predvidjeti ili najaviti.
Može li se svijet promijeniti? Može li se neko društvo promijeniti? Treći nastavak nastavlja stil prethodnih dijelova, pa stoga svakom poglavlju prethodi nepripovjedački dio oblikovan kao izreka nekog lika, dio povijesti ili baštine planeta ili Muad'Dibova života i naučavanja. Jedan od tih uvoda u poglavlje ističe i sljedeće:
Nagađanje da ljudi postoje u temeljno nestalnom svijetu, shvaćeno kao važeće pravilo, zahtijeva da intelekt postane potpuno svjestan uravnotežujući čimbenik. Ali intelekt ne može tako djelovati bez sudjelovanja sveukupnog organizma. Takav organizam se može prepoznati po vatrenom pokretačkom ponašanju. Isto se događa s društvom promatranim kao organizmom. No, tu se susrećemo sa starom tromošću. Društva se pokreću potaknuta starim, nazadnim pobudama. Svaki pokušaj naglašavanja promjenjivosti svijeta rađa promjene odbacivanja, strah, srdžbu i očaj.
Roman Djeca Dine, dakle, uz niz fabularnih napetosti, tematizira promjenu te se pita je li ona doista moguća. Također, naglašava da svaka promjena donosi neke neočekivane nuspojave, bilo pozitivne, bilo negativne. Jesu li u ovoj intrigantnoj fabuli te promjene ipak pozitivne, prosudite sami. Jednom ćemo čitatelju darovati i besplatni primjerak. Ako želite sudjelovati u nagradnom natječaju, do petka, 16. travnja, u 12 sati u komentar ove objave na Facebook stranici portala Studentski.hr odgovorite na pitanje: koji je planet Dinin protivnik?
