Zagreb prvi uveo LGBTQ+ program. Hoće li i edukacije o toj temi u školama biti obavezne za svu djecu?

Grad Zagreb usvojio je Program za ravnopravnost LGBTQ+ osoba, prvi takve vrste u Hrvatskoj, koji uključuje niz mjera usmjerenih na suzbijanje diskriminacije i inkluziju LGBTQ+ zajednice, kako navode iz Grada, a nastavno na usvajanje Programa koji je sastavio Povjerenstvo u sastavu: Iva Slavković (Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade), Jana Radić (Gradski ured za kulturu i civilno društvo), Ivana Rončević i Ivana Beraković (Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom), Daniel Martinović, Franko Dota i Zvonimir Dobrović (kao predstavnici organizacija civilnoga društva), Nikola Zdunić (zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba) i Diana Avdić (aktivistkinja i transrodna osoba).

Posebnu pozornost izazvao je dio programa koji se odnosi na obrazovanje jer predviđa uvođenje LGBTQ+ tema u škole kroz izvannastavne aktivnosti, građanski odgoj i fakultativne predmete. Roditelji i stručnjaci postavljaju pitanje hoće li djeca i mladi biti prisiljeni prihvatiti sadržaje koji možda nisu u skladu s njihovim ili obiteljskim uvjerenjima.

 

Što donosi obrazovni dio programa?

Program predviđa niz mjera za obrazovni sustav, uključujući:

• uključivanje LGBTQ+ tema u nastavu: građanski odgoj i fakultativni predmeti poput Škola i zajednica trebali bi obuhvatiti edukacije o pravima LGBTQ+ zajednice, različitosti i prevenciji diskriminacije. Cilj je, kako stoji u programu, potaknuti suosjećanje, razumijevanje i poštivanje različitih identiteta
• radionice za nastavnike: obrazovni kadar, uključujući nastavnike i stručno osoblje, proći će edukacije o radu s LGBTQ+ učenicima
• psihološka podrška za LGBTQ+ mlade: predviđena je terapijska podrška učenicima kako bi se spriječilo otuđenje i očuvalo njihovo mentalno zdravlje
• potpora LGBTQ+ udrugama: organizacije civilnog društva dobivat će potpore za rad s mladima na tim temama.

Dok zagovornici programa tvrde da je edukacija o ljudskim pravima ključna za izgradnju tolerantnog društva, mnogi roditelji i stručnjaci izražavaju zabrinutost da bi takav program mogao biti previše nametnut. Kritičari upozoravaju da roditelji i djeca možda neće imati pravo izbora o sudjelovanju u edukacijama koje uključuju LGBTQ+ teme, čime bi se moglo narušiti pravo obitelji na odgoj u skladu s vlastitim uvjerenjima.

Jedan od problema na koji upozoravaju protivnici programa je što se fokus obrazovnog sustava premješta na specifične teme, dok se kronični problemi poput nedostatka vrtića, škola i odgojitelja i dalje ne rješavaju.

Roditelji i udruge koje kritiziraju program ističu da se njime stvara pritisak na djecu i mlade da prihvate sadržaje koji nisu uvijek u skladu s njihovim uvjerenjima. Dodatno, neki stručnjaci ističu da uvođenje LGBTQ+ tema u škole može izazvati konfuziju među djecom i mladima, osobito ako se provodi bez jasnih smjernica i pažljivo osmišljenih nastavnih materijala.
 

Širi kontekst: obrazovni i stambeni problemi ostaju neriješeni

Dok se značajna sredstva usmjeravaju na implementaciju programa za ravnopravnost LGBTQ+ osoba, problemi koji pogađaju širu populaciju ostaju u drugom planu. Zagreb već godinama ima ozbiljan manjak vrtića i mjesta u školama. Liste čekanja za vrtiće duge su, a roditelji često ne uspijevaju pronaći mjesto za svoju djecu ni u gradskim ni u privatnim vrtićima, unatoč povećanim subvencijama.

Osim toga, nedostatak dostupnih stambenih prostora za mlade obitelji dodatno opterećuje građane, dok gradska uprava ne nudi konkretne mjere za rješavanje tog problema. Kritičari tvrde da bi gradski proračun trebao prioritetno ulagati u rješavanje problema koji utječu na većinu građana, umjesto u specifične inicijative koje podržavaju samo određene skupine.

Iako je program za ravnopravnost LGBTQ+ osoba pokušaj prema inkluzivnosti, postavlja se pitanje jesu li takve mjere trebale imati prioritet u trenutku kada Zagreb ima ozbiljne probleme u osnovnim sektorima poput obrazovanja, stanovanja i socijalne skrbi.

Grad Zagreb mora pronaći ravnotežu između promicanja prava manjinskih skupina i rješavanja svakodnevnih problema svojih građana. Samo tako može opravdati povjerenje i podršku svih svojih stanovnika.