Većina srednjoškolaca želi studirati, tek nešto više od polovice svoju budućnost vidi u Hrvatskoj
– U istraživanju je detaljno obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavak obrazovanja ili ulazak u svijet rada, zatim informiranosti učenika o upisima u sustav visokog obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija, doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti države i svijeta. – istaknuo je Boris Jokić.
– U istraživanju je detaljno obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavak obrazovanja ili ulazak u svijet rada, zatim informiranosti učenika o upisima u sustav visokog obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija, doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti države i svijeta. – istaknuo je Boris Jokić.
Kako hrvatski srednjoškolci vide nastavak svog školovanja i budućnost u Hrvatskoj, pitanje je na koje je odgovor dao znanstveno-istraživački projekt Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe. Rezultate istraživanja u ponedjeljak, 4. lipnja 2018. godine, predstavili su Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Riječ je o jednom od najopsežnijih istraživanja na srednjoškolskoj populaciji koje je do sada provedeno u Hrvatskoj. Koordinirala ga je Agencija za znanost i visoko obrazovanje u okviru ESF projekta SKAZVO, a u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu uz stručno vodstvo dr. sc. Borisa Jokića i dr. sc. Zrinke Ristić Dedić. Obuhvaćeno je 59 srednjih škola iz cijele Hrvatske, a sudjelovalo je više od 13 tisuća učenika prvih, trećih i završnih razreda četverogodišnjih srednjoškolskih programa (strukovnih i gimnazijskih).
– Iznimno me veseli što je ovo istraživanje pokazalo da su mladi u Hrvatskoj spremni učiti, da žele studirati, da prepoznaju važnost visokog obrazovanja te da s pozitivnim stavom gledaju prema svojoj budućnosti. To je ogroman kapital! I poziv svima nama – i akademskoj zajednici i donositeljima javnih politika – da im budemo oslonac, da čujemo njihov glas i da ga uvažimo. – istaknula je na predstavljanju rezultata prof. dr. sc. Jasmina Havranek, ravnateljica AZVO-a.
Voditelj projekta dr. sc. Boris Jokić pojasnio je:
– U istraživanju je detaljno obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavak obrazovanja ili ulazak u svijet rada, zatim informiranosti učenika o upisima u sustav visokog obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija, doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti države i svijeta.
U sklopu projekta izradit će se i preporuke za unaprjeđenje obrazovnih praksi i politika vezanih uz informiranje i savjetovanje o upisima u visoko obrazovanje i razvoju karijere na razini škole i sustava.
U istraživanju je sudjelovao ukupno 13 301 učenik četverogodišnjih srednjoškolskih programa (strukovnih i gimnazijskih), i to učenici prvih, trećih i završnih razreda. Od toga je bilo 52,5% učenika strukovnih srednjih škola i 47,5% učenika gimnazija.
Većina (81,3%) učenika koji su sudjelovali u istraživanju u budućnosti želi studirati; 14,8% sudionika istraživanja kaže da još uvijek ne zna želi li studirati; tek 3,9% sudionika iskazuje da u budućnosti ne želi studirati. 72,4% učenika završnih razreda strukovnih srednjih škola želi nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj instituciji, dok u gimnazijama u završnom razredu to žele gotovo svi (97,4%).
Najvažniji su čimbenici odabira studijskog programa osobni interes za područje studiranja, mogućnost stjecanja korisnih znanja i vještina te lakoća zapošljavanja. Dominantan su izvor informiranja o prijelazu u visoko obrazovanje za srednjoškolce bliske osobe – roditelji i prijatelji. Koriste i mrežne izvore poput stranice Postani-student.hr, a informacije prikupljaju i kroz medije. Škola je za relativno mali broj srednjoškolaca važan izvor informiranja.
Svoju osobnu budućnost u sljedećih 20 godina velika većina učenika (86,3 posto) procjenjuje pozitivno i vrlo pozitivno. Kao najpoželjnije mjesto za život i rad 19,2 posto odabire mjesto u kojem ide u srednju školu, 27,7 posto neko drugo mjestu u Hrvatskoj, 39,4 posto učenika neku drugu zemlju Europske unije, a 13,7 posto neku drugu zemlju izvan Europske unije. Svoju budućnost za 20 godina 52,5 posto mladih vidi u Hrvatskoj.
