Usporedba EU i Hrvatske: Deficitarna i suficitarna zanimanja

Ne čudi da je trenutna pandemija znatno utjecala na tržište rada u Europskoj uniji i mobilnost radne snage. Godišnje izvješće Europskog nadzornog tijela za rad, posebnog tijela Europske unije, o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima analizira nedostatke i viškove vještina u EU. Ovo izvješće pokriva razdoblje od druge polovice 2020. do prvog tromjesečja 2021. godine, pružajući uvid u utjecaj pandemije na tržište rada. Izvješće se temelji na informacijama koje su dostavili nacionalni koordinacijski uredi mreže EURES (Europska služba za zapošljavanje) svih zemalja članica Europske unije i Europske agencije za okoliš te Švicarske.

Potražnja za zdravstvenim djelatnicima

Izvješće nudi mnoge zanimljive nalaze, uključujući opće trendove. Općenito govoreći, gotovo svaki treći radnik u EU tijekom 2020. i 2021. godine bio je zaposlen u zanimanju s viškom ili manjkom radne snage, a mnogi nedostaci i viškovi radne snage ocijenjeni su kao „iznadprosječni“, što nikako nije dobro. Zanimljivo, na popisu suficitarnih zanimanja našli su se poslovi i poput rada u kladionicama, što i ne čudi previše budući da su jedno vrijeme tijekom pandemije kladionice bile potpuno zatvorene, a i većina ljudi sve se više kladi putem interneta, kako prenosi portal www.onlinekladionice.com.

Mnogi poslovi koji spadaju u grupu poslova koji imaju manjak radne snage povećavaju se tijekom posljednjih nekoliko godina. Ipak, pandemija jača potražnju za nekoliko specifičnih deficitarnih zanimanja. Nije iznenađujuće da se stvara najveći utjecaj na potražnju za zdravstvenim djelatnicima. Također, potražnja za softverskim profesionalcima nastavila je rasti, s obzirom na dobro uočeno ubrzanje digitalne tranzicije zbog pandemije. Isto, sve je veća potražnja za informatičarima (npr. radnici u call centrima) i proizvođačima alata.

Informatičari se prvi put pojavljuju kao veliki nedostatak u EU, a to je tako zbog pojačane potrebe građana da imaju stručnjake dostupne telefonom ili digitalnim putem tijekom krizne situacije. Proizvođači alata također se pojavljuju kao nestašica jer mnoge tvrtke za izradu alata isporučuju specijalizirane alate za medicinske uređaje i farmaceutske sektore.

Rješenje problema u prekograničnom usklađivanju?

Slična je situacija i u Hrvatskoj što se tiče zanimanja u kojima nedostaje radne snage. Tako su radnici suficitarnih zanimanja tesari, tokari, automehaničari, fasaderi. Uglavnom, nedostaje radnika koji znaju raditi rukama, pa tako u Lijepoj Našoj posljednjih godina nedostaje studenata medicine, farmacije, strojarstva. Na sveučilišnoj razini prevladavaju studentice i studenti humanističkih znanosti, kao što su novinarstvo, komunikologija, filozofija, politologija, ekonomija… Takva situacija nije samo u Hrvatskoj, nego i u većini zemalja Europske unije. Dobra je stvar što u RH možete tražiti stipendiju ako studirate za kasniji rad u jednom od deficitarnih zanimanja.

Pokušaj usklađivanja najzastupljenijih nedostataka i viškova radne snage u drugu zemlju ili regiju Europske unije rezultirao je ograničenim uspjehom jer najpotrebnija zanimanja pokazuju ograničenu ponudu rada u većini, ako ne i svim zemljama. U tom smislu, prekogranično usklađivanje može samo djelomično riješiti nedostatak radne snage. Međutim, izvješće pokazuje da postoji određeni potencijal za EURES da doprinese ublažavanju nedostatka na određenim tržištima rada, kao što su granična ili kulturno bliska tržišta.

Odmah na pamet pada solucija u vidu povećavanja i smanjivanja upisnih kvota za određene sveučilišne studije. Na neke studije izuzetno je lagano upasti i to su mahom smjerovi koji vode k suficitarnom zanimanju. Ovaj problem vlada u dobrom dijelu Europske unije, no ima izuzetaka u državama koje su vodeće po kvaliteti obrazovnog sustava. Tako zemlje poput Finske, Nizozemske i Njemačke iskaču iz prosjeka, a Hrvatska je, nažalost, daleko ispod prosjeka. Prije nekoliko godina Svjetski ekonomski forum postavio je hrvatski obrazovni sustav tek na 112. mjesto od ukupno 137 obrazovnih sustava na svijetu koje su obradili.