U Zagrebu se organizira novi Klimatski marš
Do sada klimatski pregovori održali 26 puta, a sporazuma koji bi doista doveo do smanjenja emisija stakleničkih plinova i dalje nema.
Do sada klimatski pregovori održali 26 puta, a sporazuma koji bi doista doveo do smanjenja emisija stakleničkih plinova i dalje nema.
Inicijativa Extinction Rebellion Zagreb 8. studenog po treći put organizira Klimatski marš, s okupljanjem građana u 17:30 ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ovoga puta marširamo povodom 27. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP 27) koja se održava od 6. do 18. studenog u Egiptu.
Aktiviste i nevladine organizacije zabrinjava činjenica da je domaćin ovogodišnjeg COP-a Egipat, poznat kao policijska država čija autoritarna vlast uhićuje bilo koga tko se usprotivi režimu ili prekrši zakon koji zabranjuje prosvjedovanje, uključujući i okolišne aktiviste. Lokalnoj znanstvenoj zajednici zabranjeno je objavljivati istraživanja bez odobrenja vlade ili su cenzurirana, a zabranjeno je govoriti i o projektima koje država provodi i koji su štetni za okoliš.
Ovogodišnji bi se COP također trebao ozbiljno baviti odštetom koju zemlje najveći emiteri moraju isplatiti zemljama koje najmanje emitiraju, a najviše su pogođene, no glavno je pitanje kako spriječiti da ta sredstva ne budu potrošena u pogrešne svrhe, posebice u rukama autoritarnih režima kao što je slučaj u Egiptu.
Povod za Klimatski marš Extinction Rebellion također je i kritika same konferencije COP, s obzirom na to da su se do sada klimatski pregovori održali 26 puta, a sporazuma koji bi doista doveo do smanjenja emisija stakleničkih plinova i dalje nema. Povijest ovakvih sastanaka govori da se na njima puno obećava, ali malo toga primijeni u praksi, što je na prošlogodišnjem COP 26 Greta Thunberg opisala kao „bla, bla, bla”.
Činjenica je da provedba zakazuje na razini vlada koje, prema priopćenju Extinction Rebelliona, „daju prednost različitim lobijima i interesnim skupinama pred glasom razuma koji dolazi od znanstvenika i građana zabrinutih za svoju budućnost i budućnost Planete”.
U Hrvatskoj, koja je kao i ostatak svijeta ove godine osjetila posljedice klimatskih promjena u obliku dugotrajnih suša i ekstremnih vremenskih događaja, također nema ambicija za suočavanje s klimatskom krizom, unatoč velikom potencijalu za rješenja koja se mogu poduzeti odmah, poput energetske tranzicije na obnovljive izvore energije. Opravdavajući to energetskom krizom, Hrvatska je vlada najavila dodatne investicije u širenje plinske i naftne infrastrukture.
