Rezultati istraživanja

U Hrvatskoj pretilo svako treće dijete u dobi od oko 8 godina

– Svako treće dijete u dobi od 8,0 do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni sustav... – naglašava prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

Studentski.hr

7.3.2021.

Prije nekoliko dana predstavljeni su novi rezultati istraživanja Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018/2019. (CroCOSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović. Ispostavilo se da je pretilo svako treće dijete u dobi od 8,0 do 8,9 godina, odnosno njih 35%. Veći su problem dječaci jer je na nacionalnoj razini debljina veći problem u njih nego u djevojčica te iznosi 17,8% u odnosu na 11,9% u djevojčica.

– Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prvog kruga CroCOSI istraživanja 2015/2016. u kojem je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9%, šalju dvije poruke. S jedne strane, s gledišta cilja zaustavljanja porasta debljine u djece do 2025. godine, činjenica da u trogodišnjem razdoblju nije zabilježen značajan porast debljine u djece je poželjna i doprinosi ostvarenju ovog globalnog cilja SZO-a (20). S druge strane, činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8,0 do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i financijske troškove ali i gubitke u ljudskom kapitalu. – naglašava prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

Zagreb ima manje pretile djece

U Gradu Zagrebu je 29,7% pretile djece, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36,0% i 36,9%. Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji gdje je debljina prisutna u 19,3% dječaka i 7,9% djevojčica.

Smanjenjem urbanizacije raste postotak pretile djece što, kako stoji u priopćenju, ukazuje na važnost usmjeravanja intervencija prema ruralnim područjima koja su udaljena od centralnih zdravstvenih i odgojno – obrazovnih ustanova koje najčešće provode preventivne programe. Posebno je zabrinjavajuć podatak o utvrđenoj pogrešnoj roditeljskoj percepciji uhranjenosti djeteta. Svega 14% roditelja smatra da njihova djeca imaju prekomjernu težinu što ukazuje na to da je njih potrebno educirati kako bi prepoznali problem pretilosti u svrhu dugoročnog očuvanja zdravlja.

Loše prehrambene navike

Prema rezultatima istraživanja, osmogodišnjaci ne unose preporučenu količinu voća i povrća, to jest jedno od troje djece svakodnevno konzumira voće, dok povrće svakodnevno konzumira tek jedno od njih petero. S druge strane, zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece četiri i više puta tjedno pije 37% djece.

Manjak tjelesne aktivnosti

Oko 91% djece provodi najmanje jedan sat u aktivnoj igri na otvorenom tijekom tjedna, a vikendom taj postotak raste na 97,5. Njih 41,2% tijekom tjedna te 80% tijekom vikenda provode dva ili više sata uz mobitel, računalo ili televiziju. Cilj je, stoga, povećati vrijeme aktivnog bavljenja nekom fizičkom aktivnosti, što trenutno radi 95,2% škola kao zasebni sat ili drugačije. Oko polovica škola nudi mogućnost bavljenja takvom aktivnosti i izvan nastave, ali u njima sudjeluje samo između četvrtine i polovice učenika.

– Svjesni činjenice da je debljina preventabilna bolest te da je neophodno ulagati napore u očuvanje zdravlja, ovim detaljnim prikazom uhranjenosti, okruženja i navika hrvatskih osmogodišnjaka apeliramo na stvaratelje nacionalnih politika da iste budu što sveobuhvatnije, multisektorne i usmjerene na očuvanje zdravlja od najranije dobi. Uz to, pozivamo roditelje, djedove, bake, rođake, učitelje i ravnatelje da djeci pružimo pozitivan primjer, poučimo ih zdravim navikama te iskoristimo razvojni period djetinjstva za osiguravanje temelja zdravlja i prevenciju nastanka prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece i, posljedično, u odraslih. Time ćemo ne samo odgajati zdrave generacije i rasteretiti zdravstveni sustav, već i spriječiti skraćivanje očekivanog trajanja života uslijed problema debljine, što će doprinijeti opstanku i razvoju društva u cjelini. – ističe prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović

OZNAKE: