Sindikat biciklista se pita: je li grad namijenjen ljudima ili automobilima?
Problem je u jednostranom načinu razmišljanja koji je prerastao u način života, a onda i u svjetonazor “iza volana automobila”.
Problem je u jednostranom načinu razmišljanja koji je prerastao u način života, a onda i u svjetonazor “iza volana automobila”.
Prometni stručnjaci ne bave se prometom, nego automobilima. Razbacuju se prijedlozima megalomanskih projekata kao da Zagreb nekoliko milijardi kuna plati kao od šale, a istovremeno glavni problemi prometa u gradu, na prvom mjestu zagušenost automobilskim prometom te nedovoljno razvijen i integriran javni prijevoz i prijevoz biciklom nisu niti tema diskusije, kažu iz Sindikata biciklista.
Reakciju na zaključke okruglog stola u organizaciji Auto-kluba Siget - "nekoliko tunela ispod Ilice, denivelacija Zagrebačke i Ljubljanske avenije i željezničke pruge, izgradnja sjeverne obilaznice, poneki most preko Save" - nije trebalo dugo čekati. U Sindikatu biciklista stavili su okvirne brojeve na papir i nabrojali ni manje, ni više, nego oko 7 milijardi kuna ulaganja - što je približno jednako ukupnom godišnjem proračunu Grada Zagreba.
Problem je u jednostranom načinu razmišljanja koji je prerastao u način života, a onda i u svjetonazor “iza volana automobila”. Iz takve pristrane pozicije, nemoguće je doći do drugog zaključka doli onog da grad treba još više podrediti potrebama automobila.
Pritom nikakve povijesne gradske jezgre, nikakve milijarde zajedničkih kuna, nikakvo zagađenje zraka, zaglušućuja buka, opasnost i štetne posljedice premasovnog automobilskog prometa nisu razlozi da se dozvoli pitanje “je li moguće da automobil nije jedino rješenje?”, smatraju u Sindikatu biciklista.
Bicikl pak nije dobio pravu priliku, ni stručnu niti proračunsku potporu. Bicikl je način prijevoza koji u gradovima s kvalitetnom infrastrukturom na putovanjima do nekoliko kilometara udaljenosti dokazano parira ostalim oblicima prijevoza. Kad bi samo trećinu ili polovinu sadašnjih putovanja automobilom kraćim od 7 km prebacili na bicikle, tvrde da bi čak i jutarnje i popodnevne špice otišle u povijest.
To su rješenja koja bi morala konačno ući u vokabular naših uglednih prometnih inženjera, pa i medija, prije iduće najave neke kapitalne prometne investicije u Zagrebu i Hrvatskoj. Uz nadu da će biciklistička transformacija gradova možda napokon biti ozbiljnije razmotrena na nekom od stručnih skupova naših autoklubova i prometnih inženjera, iz Sindikata biciklista podsjećaju: zadatak prometne mreže je komfor i pokretljivost ljudi, a ne automobila, zar ne?
