Rekordan broj žalbi na maturu: među prigovorima i oni koje je napisala umjetna inteligencija

Gotovo 29.500 pristupnika jučer je doznalo konačne rezultate ovogodišnje državne mature. Maturanti su na obveznim ispitima ostvarili prosječnu ocjenu oko 2,9, a ovogodišnji rok obilježio je rekordan broj prigovora na rezultate. Među njima su se našli i oni za koje je utvrđeno da su najvjerojatnije sastavljeni uz pomoć umjetne inteligencije.

Nakon objave privremenih rezultata pristiglo je ukupno 6940 prigovora, od kojih je prihvaćeno 2562, odnosno 36,9 posto. Najviše ih se odnosilo na hrvatski jezik, biologiju i matematiku na višoj razini.

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović istaknuo je kako je ove godine zaprimljeno gotovo tisuću prigovora više nego prošle godine. Poseban izazov predstavlja sve češće korištenje umjetne inteligencije pri pisanju žalbi.

„Imali smo jedan prigovor na esej iz hrvatskog jezika u kojem učenik nije napisao dovoljan broj riječi da bi zadovoljio kriterij prolaznosti, ali je zato prigovor imao više od dvije tisuće riječi. Vrlo je jasno da je bio generiran umjetnom inteligencijom”, rekao je Filipović.

Ispit je bez pogreške riješio 51 maturant

Unatoč velikom broju prigovora, dio maturanata ostvario je iznimne rezultate. Na ovogodišnjoj državnoj maturi ukupno je 51 pristupnik ostvario maksimalnih 100 posto na barem jednom ispitu.

Najviše savršenih rezultata bilo je iz matematike na višoj razini, koja se smatra jednim od najzahtjevnijih ispita državne mature. Iako taj ispit nije položila petina pristupnika, njih 17 uspjelo je osvojiti maksimalan broj bodova.

Slijedi engleski jezik na osnovnoj razini s osam stopostotnih rezultata, dok je po šest maturanata bez pogreške riješilo fiziku i njemački jezik na osnovnoj razini. Maksimalan rezultat ostvarilo je i pet pristupnika iz psihologije te pet iz kemije.

Posebno se izdvajaju dvojica maturanata koji su uspjeli ostvariti savršen rezultat iz čak dva predmeta. Jedan je bez ijedne pogreške riješio matematiku više razine i fiziku, dok je drugi maksimalan broj bodova osvojio iz matematike više razine i kemije. Filipović je otkrio kako prvi dolazi iz zagrebačke XV. gimnazije, a drugi iz III. gimnazije u Splitu.

Esej iz hrvatskog jezika sa 100 posto napisala su 323 maturanta, odnosno oko 1,1 posto pristupnika. Ipak, nitko nije uspio ostvariti maksimalan rezultat na cijelom ispitu iz hrvatskog jezika.

Prosjek oko trojke

Na prvom roku državne mature pisano je ukupno 111.251 ispit. Prolaznu ocjenu ostvarilo je 95.249 ispita, odnosno 85,6 posto, dok je nakon uvaženih prigovora negativnu ocjenu dobilo 16.002 ispita.

Prosječna ocjena svih ispita iznosila je 2,8, što je nešto manje nego prošle godine. Ipak, u NCVVO-u smatraju kako je takav rezultat pokazatelj dobro sastavljenih ispita.

„Cilj državne mature nije da svi imaju odlične ocjene, nego da ispiti razlikuju razine znanja. Prosjek oko trojke upravo je ono što očekujemo”, rekao je Filipović.

Dodao je kako se rezultati državne mature ne mogu uspoređivati sa zaključnim ocjenama iz srednjih škola jer one predstavljaju praćenje rada učenika tijekom cijele nastavne godine, dok matura provjerava znanje stečeno tijekom četiri godine obrazovanja.

Matematika i dalje najveći izazov, esej presudan za hrvatski

Najzahtjevniji obvezni predmet ponovno je bila matematika. Na višoj razini ispit nije položilo 20,5 posto pristupnika, dok je na osnovnoj razini negativnu ocjenu dobilo 17,8 posto učenika.
Kod hrvatskog jezika najveći problem i dalje predstavlja esej. Zbog njega hrvatski jezik nije položilo 2332 pristupnika. Ipak, ukupna prolaznost bila je bolja nego prethodnih godina.
Najuspješniji obvezni predmet ponovno je bio engleski jezik na višoj razini, gdje ispit nije položilo samo 0,9 posto pristupnika.

Među izbornim predmetima najviše učenika prijavilo je fiziku, biologiju te politiku i gospodarstvo. Najtežim se pokazala informatika, koju nije položilo 36,1 posto pristupnika, slijede fizika s 29,6 posto i kemija s 22,6 posto negativnih ocjena.

Najbolje rezultate ostvarili su pristupnici na likovnoj umjetnosti, gdje ispit nije položilo samo 1,2 posto učenika, te geografiji s 1,8 posto negativnih ocjena.

Velika razlika između gimnazijalaca i učenika strukovnih škola

Podaci o uspješnosti učenika pokazuju i značajnu razliku između gimnazijalaca i učenika strukovnih škola. Među gimnazijalcima je barem jedan obvezni ispit palo 7,2 posto učenika, dok je među učenicima strukovnih škola takvih bilo čak 37,9 posto.

Za učenike koji nisu zadovoljni rezultatima ili nisu položili ispite, prilika još postoji. Prijave za jesenski rok otvorene su do kraja srpnja, a prvi ispiti drugog roka počinju 19. kolovoza.