Preminuo profesor Mijo Korade

S Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu priopćili su da je 1. studenog 2020. u 19 sati u KB-u Dubrava od jake upale pluća u 74. godini preminuo profesor emeritus Mijo Korade.

Na tom je fakultetu predavao od 1997. godine pa sve do nedavno. Bio je voditelj preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga doktorskoga studija povijesti. U srpnju 2019. Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno ga je izabrao za professora emeritusa. 

Prenosimo i brojne informacije o njegovu životu i karijeri iz službenih priopćenja Fakulteta hrvatskih studija:

– Profesor Korade rođen je 11. rujna 1947. u Delkovcu (Mače, Hrvatsko zagorje), od oca Lacka i majke Ane rođene Žvigač, kao najmlađi od četvero sinova u obitelji. Na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu diplomirao je filozofiju i teologiju.

Živio je u Delkovcu, Zagrebu, Osijeku, Rimu, Beču i Samoboru. U Osijeku je djelovao kao vjeroučitelj. Na Fakultetu crkvene povijesti Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu magistrirao je i doktorirao. Predavao je povijest na gimnaziji Nadbiskupskoga dječačkoga sjemeništa u Zagrebu, a kao profesor crkvene povijesti radio je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. U Povijesnom zavodu Družbe Isusove u Rimu bio je urednik i autor članaka enciklopedijskoga djela Diccionario de Historia de la Compañia de Jésus. Bio je suosnivač i prvi pročelnik Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču.

Na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu vodio je projekte Hrvatska latinistička historiografija, Historiografija hrvatskoga redovništva u XVII. i XVIII. stoljeću i Civilna Hrvatska ranoga novovjekovlja – politički, društveni i kulturni aspekti.

Samostalno ili u suradnji objavio je 14 knjiga i više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka. Istraživao je hrvatske prekooceanske misionare i istraživače 17. i 18. st, dotad nepoznate istraživače Južne Amerike; filozofsku i prirodoznanstvenu djelatnost hrvatskih profesora na inozemnim učilištima u 18. st; kulturne, znanstvene i vjerske veze Hrvata s drugim europskim zemljama 16.–19. st; oblike vjerske djelatnosti u hrvatskim krajevima druge polovice 19. st; stariju hrvatsku kajkavsku književnost i vjersko-prosvjetnu i kulturnu povijest sjeverozapadne Hrvatske 18. i 19. st. te povijest isusovaca u Hrvata. 

S Fakulteta navode i da je svojim studentima bio brižan učitelj, mentor i istinski prijatelj. Nastavnicima je, ističu, bio pouzdan suradnik i kolega koji je uvijek bio spreman nesebično podijeliti svoje znanje i iskustvo. Pamtit će ga se kao čovjeka po njegovu optimizmu, dobrohotnoj ljudskoj širini, čestitosti i humanosti.

Knjiga žalosti otvorena je u predvorju knjižnice Fakulteta hrvatskih studija.