Peta znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku posvećena – dubrovačkim krovovima
Kako bi se senzibilizirala javnost i osvijestile institucije o razlikama između povijesnih i novih kanalica, peta je tribina dubrovačkog Sveučilišta posvećena upravo njima.
Kako bi se senzibilizirala javnost i osvijestile institucije o razlikama između povijesnih i novih kanalica, peta je tribina dubrovačkog Sveučilišta posvećena upravo njima.
Peta znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku na temu Dubrovački krovovi: Izgubljena dimenzija upriličit će se 23. siječnja 2019. u sveučilišnom Kampusu. Prethodit će joj izložba Kanalica, autora Fotokluba Marin Getaldić i Kristine Kojan Goluža, koja će započeti u 19 sati u auli Kampusa.
Na tribini će sudjelovati: doc. dr. art. Kristina Kojan Goluža s Odjela za umjetnost i restauraciju, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i prof. dr. sc. Johannes Weber s Instituta za umjetnost i tehnologiju Akademije primijenjenih umjetnosti u Beču.
Ovaj se događaj bavi povijesnim razvojem i značajem kupe kanalice za Dubrovnik i njegovu okolicu. U tom smislu predstavit će se usporedba povijesne verzije i novih glinenih pokrova nastalih u obnovi krovišta nakon Domovinskog rata. S obzirom na velike razlike između korištenih materijala i svojstava površine novih kupa, otvaraju se pitanja sastava i tehnika u mogućoj proizvodnji povijesnih kanalica.
Cilj je znanstvene tribine senzibilizirati i osvijestiti javnost i institucije o razlikama između povijesnih i novih kanalica. Kako se slična problematika pojavljuje i u drugim zemljama i gradovima Europe, prezentirat će se planirani projekt kojim bi se pošlo od iskustava i istraživanja koje druge zemlje planiraju primijeniti. Daljnji korak u istraživanju bio bi ispitati mogućnosti ponovne proizvodnje kanalica.
Dubrovnik je u čitavom svijetu bio poznat po svojoj petoj fasadi do ranih 1990-ih, sa svojim jedinstvenim kupama kanalicama čije boje pružaju poseban dojam posjetitelju. Taj cjelokupni dojam od velike je važnosti za očuvanje baštine jer je krovna terakota dio autentične panorame Dubrovnika. Analogni primjer je grad Graz u Austriji sa svojim biber kupama; pod zaštitom je UNESCO-a upravo zbog povijesnoga i jedinstvenoga krovnog krajolika. Zbog toga je potrebno utvrditi razlike između povijesnih i recentnih kupa kako bi se temeljem rezultata znanstvenih analiza senzibilizirale javnost i institucije o mogućim gubitcima.
