Mladi u Europskoj uniji sve više provjeravaju sadržaj na internetu, Hrvatska među liderima

U današnjem digitalnom dobu, kada smo svakodnevno izloženi ogromnoj količini informacija, postaje ključno razlikovati istinite od lažnih podataka. Prema najnovijim statistikama Eurostata iz 2023. godine, 36 posto mladih u Europskoj uniji u dobi od 16 do 29 godina koji su koristili internet u posljednja tri mjeseca točnost informacija koje pronalaze aktivno provjeravaju online.

Hrvatska se izdvaja kao jedna od zemalja koja se ističe u ovoj praksi. S čak 53 posto mladih koji provjeravaju informacije ovim putem, Hrvatska zauzima visoko treće mjesto među članicama Europske unije. Ovaj rezultat pokazuje da su mladi u Hrvatskoj svjesni važnosti provjere izvora i aktivno pretražuju dodatne izvore kako bi potvrdili točnost informacija. S druge strane, zemlje poput Cipra (11 posto), Bugarske (14 posto) i Rumunjske (15 posto) bilježe znatno niže postotke mladih koji provjeravaju sadržaj online.

 

Kada se usporede mladi i odrasli u Europskoj uniji, postoji jasna razlika u navikama provjere informacija. Dok 36 posto mladih provjerava sadržaj online, samo 27 posto odraslih u Europskoj uniji prakticira istu naviku. U zemljama poput Finske, razlika između mladih i odraslih u ovom aspektu doseže čak 21 posto, što ukazuje na značajan napredak mladih u usvajanju kritičkih vještina. Osim toga, istraživanje pokazuje da su žene u Europskoj uniji, u dobi od 16 do 29 godina, u prosjeku nešto digitalno pismenije od svojih muških vršnjaka. Ova razlika je vidljiva u 19 od 27 članica Europske unije, s najvećim razlikama u Hrvatskoj, Cipru i Luksemburgu.

Iako su ovi rezultati ohrabrujući za Hrvatsku, važno je napomenuti da se europski prosjek u pogledu provjere informacija i dalje može poboljšati. U današnjem digitalnom svijetu, sposobnost kritičkog razmišljanja i provjere izvora nije samo preporuka, već nužnost kako bismo se zaštitili od dezinformacija i lažnih vijesti.