Mladi sve više upisuju fakultete, a na burzi sve više visokoobrazovanih
Današnji mladi sve manje razmišljaju o upisivanju strukovnih škola te se spremaju za upisivanje fakulteta. To nas je dovelo u situaciju da imamo prevelik broj studenata, a premalo stručnog kadra.
Današnji mladi sve manje razmišljaju o upisivanju strukovnih škola te se spremaju za upisivanje fakulteta. To nas je dovelo u situaciju da imamo prevelik broj studenata, a premalo stručnog kadra.
Krizna su vremena i Zavod za zapošljavanje broji preko 300 000 nezaposlenih. Među njima ima onih sa srednjom stručnom spremom, ali i onih s visokom.
Nekada su srednje strukovne škole surađivale s poslodavcima i poslodavci bi u svojim tvrtkama zapošljavali čitav razred maturanata. Danas je situacija potpuno drugačija i nema nikakve suradnje ni komunikacije između strednjih strukovnih škola i poslodavaca.
– Osamdesetih godina u našu su školu dolazili iz „Nikole Tesle“, današnjeg Ericssona, i tražili cijeli razred da ih zaposle. Sada se naši učenici, a godišnje ih maturira tristotinjak, nemaju gdje zaposliti.
– Gdje su nam danas RTV servisi? Nema ih. Kad se televizor pokvari, jeftinije je kupiti novi nego popravljati stari, jer niti ima stručnjaka za taj posao niti ima rezervnih dijelova. Sve se uvozi, ništa se ne proizvodi i to je naš najveći problem. – izjavio je Zoran Krivačić, donedavni dugogodišnji ravnatelj zagrebačke Prve tehničke škole Nikole Tesle.
Previše studenata, a premalo kvalitetnog stručnog kadra
Voditelj Strategije razvoja obrazovanja Neven Budak upozorava da imamo previše studenata, a premalo kvalitetno obrazovanih mladih iz strukovnih škola. Naše strukovne škole nemaju moderne programe ni prateću tehnologiju na kojoj bi učenici svladavali praktični dio nastave.
To se odnosi i na fakultetsko obrazovanje jer tisuće studenata godišnje magistrira, a da ne zna obavljati osnovne zadatke koje poslodavac traži od njih u njihovoj struci. S time se djelomično slaže i ministar Vedran Mornar:
– S obzirom na veličinu zemlje i tržište, upisuje se previše studenata, ali diplomira ih samo četrdesetak posto. Dodatni je problem omjer studenata na društvenim i humanističkim studijima u odnosu na tehničke i prirodoslovne fakultete.
– To se mora promijeniti. Programskim ugovorima, kojima ćemo od 2016. godine financirati sveučilišta, osigurat ćemo više novca za tehnička i prirodoslovno-matematička područja. – najavljuje Mornar.
Predsjednik uprave tvrtke „Munja“ Ivan Miloloža kaže da je diploma dokaz formalnog obrazovanja, ali ne i jamstvo da netko zna raditi:
– Problem mi ne bi bila ni mlada osoba sa završene tri godine studija ako ima potrebno znanje za posao koji se od njega očekuje i ako mu za to nije potrebna dodatna poduka. – kaže Miloloža.
U teškoj gospodarskoj krizi nužno je pronaći način za unaprjeđenje srednje strukovne škole kako bi mladi ljudi koji maturiraju mogli pronaći posao i pokrenuti naše gospodarstvo. S druge strane, potrebno je dobro pročešljati sve fakultete u Hrvatskoj i vidjeti imamo li zaista potrebu za tolikim brojem studenata. No, ako želimo da smanjenje broja slobodnih mjesta na fakultetima doprinese smanjenju nezaposlenosti, moramo pojačati srednjoškolsko strukovno obrazovanje kako bi poslodavci imali kvalitetan kadar mladih ljudi kojima bi mogli pružiti priliku i zaposliti ih.
