Mladi Finci štede za budućnost, dok Hrvati vjeruju „da će se snaći”

U posljednjih deset godina Finska bilježi značajan porast privatne mirovinske štednje, pokazuju podaci Finskog centra za mirovine. U 2024. godini više od 50 posto građana u dobi između 25 i 67 godina aktivno štedi ili je već štedjelo za mirovinu, piše Mojevrijeme.hr.

Dok primjerice mladi iz skandinavskih zemalja sve više preuzimaju odgovornost za vlastitu financijsku budućnost, u Hrvatskoj još uvijek dominira stav da će se „nekako već snaći”. U 2024. godini čak 45 posto Finaca mlađih od 30 godina štedjelo je za mirovinu – što je gotovo dvostruko više nego desetljeće ranije. Ključnu ulogu u tome ima dostupnost financijskog znanja, ali i dugogodišnja kultura osobne odgovornosti u skandinavskim zemljama.

U Hrvatskoj, iako postoje instrumenti poput trećeg mirovinskog stupa i državnih poticaja, mladi rijetko razmišljaju dugoročno. Prema istraživanjima, većina ih mirovinu percipira kao nešto daleko i nedefinirano, a mnogi nemaju osnovna znanja o funkcioniranju mirovinskog sustava. Često se oslanjaju na pomoć od države, iako je prosječna mirovina sve niža u odnosu na troškove života.

Razlika nije samo u sustavu već i u mentalitetu: dok Skandinavci uče o novcu već u osnovnoj školi i aktivno planiraju svoje financije, u Hrvatskoj je financijska pismenost još uvijek na niskim razinama, a razgovor o mirovini često počinje tek pred kraj radnog vijeka.

No, postoji potencijal za promjenu. Uvođenje financijske pismenosti u obrazovni sustav, digitalne edukativne platforme i sve veća nesigurnost javnog sustava otvaraju prostor za buđenje svijesti – da buduća financijska stabilnost počinje već danas.