Mlade poduzetnike u Hrvatskoj najviše ljuti antipoduzetnički mentalitet
– Da bi mladi poduzetnik uspio u Hrvatskoj, najviše što država za njega može učiniti je da ga pusti na miru. – istaknula je Ivana Orban.
– Da bi mladi poduzetnik uspio u Hrvatskoj, najviše što država za njega može učiniti je da ga pusti na miru. – istaknula je Ivana Orban.
Za odluku da postanete mladi poduzetnik u Hrvatskoj treba vam hrabrosti, znanja i upornosti. No čak i uz sve to vaša poduzetnička ideja možda ne pronađe plodno tlo.
Baš sam danas razgovarala sama sa sobom o tome – opet. Jer problem ti je zapravo samo jedan – nedostatak kvalitetnog radnog kadra, iskreno je kazala Matina Tenžera, jedna od voditeljica internetskog portala Divan.hr. Objasnila je:
– Drugim riječima osjeti se odljev mozgova i to me jako straši jer nisam toga bila svjesna dok nisam počela i sama dobivati te čitati životopise, provoditi razgovore za posao i naposljetku pratiti kako tko radi. –
Matina ima 27 godina i uskoro će imati najvišu poziciju u tvrtki. Bit će poduzetnica, svoj šef. Ona koja odnosi najveću nagradu, ali jednako tako i ona koja preuzima najveći rizik. Isplati li se?
Poduzetništvo je gospodarska aktivnost pojedinca ili više osoba koje uz ulaganje novca i preuzimanje rizika ulaze u poslovni pothvat, a sve u želji za profitom. Poduzetnici su temelj svake ekonomije, a zadovoljna i uspješna jest ona država u kojoj su oni zadovoljni i uspješni. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ove je godine otvoreno 781 poduzeće više nego prošle godine Najveći interes kod poduzetnika pobuđuju trgovina, turizam i ugostiteljstvo, građevinarstvo, prerađivačka i IT industrija. No svi oni koji su se upustili u poduzetničku avanturu, putem su se susreli s problemima.
– Definitivno postoji nekoliko gorućih problema za mlade poduzetnike u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući medijima koji oblikuju mišljenje javnosti, trenutno se u Hrvatskoj govori o jednom problemu u poduzetništvu, a to je birokracija. Birokracija je veliki problem, ali nije najveći. – odlučno je rekao Matej Brečić koji je već pokrenuo dvije tvrtke – Liability SM marketing i WearPocket.
Hrvatska birokracija doista jest jedan od velikih problema hrvatskih poduzetnika, a to potvrđuje i nedavno objavljenja ljestvica globalne konkurentnosti koja pokazuje kako je po pitanju razvoja institucija Hrvatska pala za 13 mjesta u odnosu na prošlu godinu. U istoj ljestvici koju jednom godišnje objavljuje Nacionalno vijeće za konkuretnost, prema mišljenju čak 22% ispitanih gospodarstvenika, najveći problem poslovanja u Lijepoj Našoj jest niska učinkovitost javne uprave.
Direktorica Poduzetničkog centra u Pakracu, Ivana Orban, također napominje kako su administrativni problemi ono što mlade odvlači daleko od poduzetništva:
– Najveći je posao potrebno odraditi otklanjanjem administrativnih barijera. O tome se stalno priča i na tome se konstantno radi, ali čini se kako svaka nova reforma odnese dvije stare barijere, a donese četiri nove. –
Orban je diplomirana ekonomistica i u sklopu centra zajedno s ostalim zaposlenicima pruža stručnu i savjetodavnu podršku lokalnim poduzetnicima. Uviđa da birokratske zavrzlame kod mladih izazivaju frustracije, nestrpljenje i gubitak povjerenja jer znaju kako stvari funkcioniraju izvan granica RH i ne mogu shvatiti da se kod nas one ne mogu primijeniti.
– Da bi mladi poduzetnik uspio u Hrvatskoj, najviše što država za njega može učiniti je da ga pusti na miru. – zaključuje Orban.
Mlade treba usmjeriti i pritom biti dovoljno pažljiv kako ih sustav ne bi ugušio. Direktorica navodi primjer ostvarivanja bespovratnih sredstava: dok god natječaj traje, dva mjeseca, zatim postupak ocjenjivanja još četiri mjeseca, a ponekad i duže te onda još najmanje dva mjeseca do ugovaranja i kretanja projekta – to je iscrpljujuće.
Mladi Brečić smatra kako hrvatska administracija jest loša, ali kako se svi poduzetnici na nju naviknu. Danas, kaže, birokracija je rutina unutar njegova radnog vremena. Mladi koji u poslovnu situaciju uđu bez znanja o tome koliko je ona komplicirana najčešće odustaju. Znanje najčešće moraju pribavljati sami, ali na tom je planu situacija zadovoljavajuća. Zahvaljujući internetu, sve su informacije nadohvat ruke, a dostupni su i korisni poduzetnički centri u gradovima, kao i Plavi ured u Zagrebu.
– Ja sam u početku samo nekoliko mjeseci istraživala što je potrebno za otvoriti takvo što. Mogu pohvaliti Plavi ured koji mi je pomogao brojnim informacijama. – kazala je Josipa Bračanov, vlasnica tvrtke CookHub.
Plavi ured predstavlja, kako njegovi predstavnici sami kažu, dodirnu točku interesa kreatora gospodarske politike i korisnika gospodarskih politika i mjera. Poduzetnicima početnicima na području Zagreba nudi edukaciju, savjetovanje, programe potpore i promicanje poduzetničke kulture. Usprkos rješenjima koja je moguće kako-tako pronaći, jednu stvar koju mladi poduzetnici ističu teško je mijenjati – mentalitet. I Matina Tenžera i Matej Brečić njime su nezadovoljni.
– Mentalitet se mora mijenjati, naprosto ne vidim drugo rješenje. Živimo u društvu u kojem je volontiranje sramotno, a diploma u džepu razlog da se na početku postave nerealni uvjeti poslodavcima, a općenito polovičan rad bude prihvatljiv. – primjećuje Tenžera.
Brečić problem promatra i dublje:
– U Hrvatskoj se trenutno najveći problem poticanja bolje poduzetničke klime osjeti u mentalitetu koji blokira razvoj tržišta te u nedostatku dovoljne količine stručnog kadra koji fali na tržištu rada, prije svega menadžment javne uprave. –
Kad mladi ljudi uoče boljke hrvatskog sustava, treba ih saslušati. Ako se osjete frustriranima, vjerojatno će učiniti ono što je već mnogo mladih učinilo – otići van. Čak i ako jednoga dana suzbijemo naše administrativne i zakonske probleme, mladi bi svakako željeli i da promijenimo stav prema inovacijama. Brečić zaključuje kako treba potaknuti roditelje da usađuju djeci osjećaj odgovornosti, no nažalost mnogi se mladi ljudi danas plaše preuzimanja odgovornosti bez obzira na kvalitetu vlastite ideje ili projekta.
