Ministarstva nisu uštedjela 2 milijarde kuna, plaće u državnim službama i dalje rastu
Iako je u trenutku donošenja proračuna za 2014. godinu bilo jasno da će Hrvatska ući u deficit, ministar financija Slavko Linić je u proračunu za narednu godinu već ukalkulirao rast ukupnih proračunskih rashoda za zaposlene na 21,4 milijarde kuna, što znači 3,5 posto više u odnosu na ovu godinu.
Iako je u trenutku donošenja proračuna za 2014. godinu bilo jasno da će Hrvatska ući u deficit, ministar financija Slavko Linić je u proračunu za narednu godinu već ukalkulirao rast ukupnih proračunskih rashoda za zaposlene na 21,4 milijarde kuna, što znači 3,5 posto više u odnosu na ovu godinu.
Ministarstva nisu u ovoj godini uspjela uštedjeti planirane dvije milijarde kuna, a izdaci za zaposlene i dalje rastu. Iako je u trenutku donošenja proračuna za 2014. godinu bilo jasno da će Hrvatska ući u deficit, ministar financija Slavko Linić je u proračunu za narednu godinu već ukalkulirao rast ukupnih proračunskih rashoda za zaposlene na 21,4 milijarde kuna, što znači 3,5% više u odnosu na ovu godinu.
Kako piše Jutarnji list, najviše novaca iz fondova koristi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje je ove godine dobilo 580 milijuna kuna više nego što mu je bilo namijenjeno početkom godine Stoga će prema analizi Jutarnjeg lista i sljedeće godine prekoračiti planirane troškove. Primjerice, samo se na administraciju planira potrošiti 34,5 milijuna kuna, dok za bruto plaće zaposlenih u osnovnim školama treba osigurati 2,9 posto više nego ove godine Najveći je rast predviđen za plaće zaposlenih u srednjim školama za koje iduće godine treba osigurati oko 1,98 milijardi kuna. Rast je predviđen i za plaće u znanosti i visokom obrazovanju za koje u idućoj godini treba osigurati 1,94 milijarde kuna.
Ministar financija je najavio smanjenje plaća početkom godine, pri čemu je mislio na ukidanje dodataka na plaće. Jedan od načina da to postigne bio je Centralni obračun plaća (COP) preko državne rizinice koji bi ograničio mogućnosti gomilanja dodataka. Međutim, nekolicina institucija je pružila otpor na što je ministar Linić upozorio da svima koji nastave pružati otpor plaće neće biti osigurane.
Na kraju krajeva, ništa se od navedenog nije dogodilo. Niti su se smanjili proračunski rashodi za plaće niti su se Linićeve prijetnje ostvarile. Međutim, ulaskom u proceduru prekomjernog deficita Hrvatska će morati smanjiti proračunski deficit u 2014. godini na 4,6 posto, a procjene govore da će to značiti 3 do 6,6 milijardi kuna. Hrvatska do 30. travnja 2014. godine treba poduzeti potrebne mjere i detaljno objasniti Bruxellesu svoju strategiju učvršćivanja javnih financija, što se odnosi na temeljitu reviziju rashoda s ciljem racionalizacije plaća, izdataka za socijalnu skrb i subvenciju.