„Mi kao društvo ne cijenimo dovoljno ni uspjeh ni neuspjeh”
Na konferenciji „Neuspjeh kao dio uspjeha” panelisti su se složili kako je potrebno sustavno raditi na promjeni percepcije o neuspjehu, osobito kod mladih kojima je potrebno na vrijeme usaditi ispravne vrijednosti i naučiti ih kako zauzeti zdrav stav prema neuspjehu.
Na konferenciji „Neuspjeh kao dio uspjeha” panelisti su se složili kako je potrebno sustavno raditi na promjeni percepcije o neuspjehu, osobito kod mladih kojima je potrebno na vrijeme usaditi ispravne vrijednosti i naučiti ih kako zauzeti zdrav stav prema neuspjehu.
S ciljem ohrabrivanja mladih, poduzetnika početnika, profesionalaca, ali i podizanja ukupne svijesti društva o neuspjehu kao ključnom koraku na putu do uspjeha, organizacija Junior Chamber International Zagreb (JCI Zagreb) održala je u Europskom domu u Zagrebu konferenciju na temu Neuspjeh kao dio uspjeha. Svoja iskustva o neuspjehu prisutnim su sudionicima pokušali približiti danas uspješni profesionalci i poduzetnici – Gordan Kožulj, konzultant i menadžer kompanije Deloitte Hrvatska, Daniel Ackermann, suosnivač digitalne full-service agencije Degordian, Luka Abrus, suosnivač agencije Five za mobilni dizajn i razvoj, Ivana Šoljan, suosnivačica i voditeljica coworking spacea HUB 385 te Tanja Džido, poduzetnica i osnivačica portala Shhhefica.
– Većini poduzetnika na Zapadu neuspjeh je dobro poznat koncept, dok se u Hrvatskoj, kao i u jugoistočnom dijelu Europe, zbog velikog kriticizma i negativnih komentara, neuspjeh doživljava kao diskvalificirajući faktor, ali i tabu tema o kojoj se nerado govori u našem društvu. Upravo iz tih razloga željeli smo demistificirati neuspjeh te kroz ovu konferenciju pokazati kako smo se na profesionalnom planu s neuspjehom susreli svi te da nas pretrpljeni neuspjeh ne čini neuspješnima. Naprotiv, neuspjeh je vrlo često važan korak na putu do uspjeha. – istaknula je predsjednica organizacije JCI Zagreb Tanja Ninić.
Panelisti su se složili kako je potrebno sustavno raditi na promjeni percepcije o neuspjehu, osobito kod mladih kojima je potrebno na vrijeme usaditi ispravne vrijednosti i naučiti ih kako zauzeti zdrav stav prema neuspjehu što će im omogućiti da na neuspjeh gledaju sasvim drugim očima i da pritom ne okrivljavaju druge ljude, okolnosti ili sebe za pretrpljene pokušaje i promašaje.
– Mi kao društvo ne cijenimo dovoljno ni uspjeh ni neuspjeh i to je ono što usađujemo djeci od malih nogu. – istaknula je Ivana Šoljan.
Ljudi često daju previše važnosti neuspjehu, smatrajući ga krajnjim rezultatom i neželjenim ishodom nečega oko čega su se jako trudili, ali pritom zaboravljaju da je neuspjeh samo dio nečeg mnogo većeg – procesa učenja i osobnog rasta, zaključila je Tanja Džido, dok je Gordan Kožulj naglasio kako nijedan uspjeh nije toliko snažno pokretačko gorivo kao neuspjeh jer nas upravo neuspjeh potiče na potrebne promjene i iskorake.
Daniel Ackermann i Luka Abrus složili su se kako je u Hrvatskoj relativno lako biti uspješan kada stvari idu dobro te da je strah od loših poslovnih poteza i pogrešaka posve prirodan. Smatraju kako je svaka uspješna osoba kroz vlastiti profesionalni rast i razvoj doživjela mnoštvo neuspjeha u životu, ali da su upravo neuspjesi ono što nas je oblikovalo i učinilo nas onakvima kakvi danas jesmo, što znači da su i uvelike zaslužni za naše uspjehe. Zaključili su kako od neuspjeha ne treba bježati, već ih treba analizirati, ali i o njima otvoreno govoriti.
