Kuća ljudskih prava: zabrinjava govor mržnje među mladima, studenti najugroženiji zbog troškova stanovanja

– Nije bilo jasnog sustavnog napretka, ali ni mjerljivih i vidljivih napora usmjerenih na jačanje i izgradnju sustava zaštite i promocije ljudskih prava. Ljudska prava ni u 2019. nisu bila na političkoj agendi institucija i donositelja odluka. Nastavak je to negativnog trenda političkog i institucionalnog zanemarivanja rada na ljudskim pravima prisutnog od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Istaknuto je kako se problemi poput netolerancije, govora mržnje, diskriminacije i nasilja motiviranoga mržnjom rješavaju površno, a uzroke toga vide u sporosti pravosuđa, birokratiziranosti javne uprave, percepciji korupcije i nepovjerenju u institucije. Osim toga, velikim problemom pokazala se inertnost institucija da pristupe rješavanju kompleksnih problema današnjice poput migracija, klimatskih promjena, izazova tehnološkog razvoja i digitalnog doba te negativnih populacijskih kretanja.

Iako smo svjedočili pozitivnim kretanjima u gospodarstvu, svaki peti građanin živi u riziku od siromaštva te i dalje postoje velike regionalne nejednakosti u dohotku zbog čega postoje i nejednakosti u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj zaštiti. 

Zabrinjava govor mržnje među mladima

Iako još nije donesen, ponovno je najavljeno donošenje Zakona o sprečavanju neprimjerenoga ponašanja na društvenim mrežama koji bi trebao regulirati govor mržnje, lažne vijesti i nasilje na društvenim mrežama. Takav bi Zakon, upozorava izvješće, mogao negativno utjecati na slobodu izražavanja te dovesti do cenzuriranja i prekomjernog uklanjanja sadržaja.

Na slobodu izražavanja također utječe i sve učestalija pojava govora mržnje usmjerenoga protiv Srba, LGBTIQ osoba i Roma, a posebno zabrinjava govor mržnje na internetu i među mladima. 

Mladima veće plaće, ali lošije obrazovanje

U 2019. godini Vlada je nastavila s poreznim rasterećenjem plaća, dok je osobama mlađima od 25 godina za 100 posto smanjen porez na dohodak, a mlađima od 30 godina za 50 posto: 

– Time se doprinosi povećanju prihoda mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme i dugoročnoj sigurnosti radnih mjesta. Iako predstavlja pozitivnu mjeru, poreznu olakšicu ne mogu koristiti svi mladi niti tijekom istog razdoblja, posebice mladi koji stječu kvalifikacije u tercijarnom obrazovanju te kasnije ulaze na tržište rada.

Opća kvaliteta obrazovanja u Hrvatskoj, kako stoji u izvješću, još uvijek predstavlja izazov. Prema pokazateljima Svjetskoga gospodarskog foruma, kvaliteta obrazovanja u Hrvatskoj zauzima 112. mjesto od 137. Prosječna ocjena koju mladi daju kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj je 3.2, dok PISA testovi pokazuju da su hrvatski učenici u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti ostvarili niži rezultat od prosjeka. Na kvalitetu obrazovanja negativno utječu i premali broj sati nastave u osnovnim i srednjim školama, zastarjela ili neadekvatna infrastruktura škola, nedostatak opreme za rad, ali i nedostatak zaposlenih u stručnim službama škola, kao i nedostatak osoblja u ranome i predškolskom odgoju i obrazovanju te nedostatak nastavnika za određene predmete.

Ipak, istaknuto je kako su u 2019. godini svim učenicima osnovnih škola udžbenici plaćeni iz državnoga proračuna, što je pomak naprijed u dostupnosti obrazovanja. Velik dio izvješća posvećen je i građanskome odgoju, odnosno njegovome nedostatku – unatoč slaboj pismenosti mladih u području građanske, medijske i političke pismenosti, Građanski odgoj i obrazovanje nije bilo prioritet reforme školstva. 

Studenti najugroženiji nedostatkom stanova

Poseban je dio izvješća posvećen pravu na adekvatno stanovanje. Za razliku od mnogih europskih zemalja u kojima je najam stanova temeljito zakonski reguliran, u Hrvatskoj to nije slučaj te nedostaje stanova za dugoročan najam. Time su, pogotovo u turističkim središtima, najviše pogođeni studenti slabijega imovinskog statusa: 

– Hrvatskoj nedostaje stanova za dugoročni najam, posebice u velikim gradovima i turističkim središtima. Kratkoročni najam turistima negativno utječe kako na dostupnost tako i na opterećenost građana troškovima stanovanja jer se najamnine u turističkim središtima povećavaju. Najugroženiji su studenti koji su, u nedostatku kapaciteta studentskih domova i subvencioniranog smještaja, prisiljeni boraviti u najamnim prostorima što povećava njihove životne troškove i životne troškove obitelji. Najugroženiji su studenti slabijega imovinskog stanja. 

Marginalizirane skupine mladih još su uvijek na margini 

Nacionalna strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kako stoji u izvješću, ne propisuje adekvatne mjere suzbijanja postojećega i prevencije budućeg beskućništva, a ne postoji ni akcijski plan suzbijanja i prevencije beskućništva. Time su pogotovo pogođeni mladi koji izlaze iz sustava alternativne skrbi. Osim toga, nedostaje i podrška u radu stručnim suradnicima koji su u neposrednome radu s tim skupinama. 

U izvješću je posebno istaknuto da su još uvijek prisutni zabrinjavajući podaci o segregaciji Roma u obrazovanju – mnoga romska djeca nisu mogla pohađati predškolski program jer im lokalna samouprava nije osigurala prijevoz do institucija s predškolskim programom. Nadalje, Odlukom Grada Zagreba o Stipendiji za učenike i studente romske nacionalne manjine propisano je da Romi trebaju imati pet godina neprekidno prijavljeno prebivalište na području Zagreba kako bi se mogli prijaviti za stipendiju za učenike i studente, dok kod drugih skupina građana taj rok iznosi tri godine ili godinu dana.

Cijeli tekst izvješća, u kojemu se može pročitati i detaljno stanje na području vjerskih prava i sloboda, medijske slobode, prava na adekvatan životni standard, radnih i sindikalnih prava, prava na zdravlje, prava ranjivih skupina – žena, djece, osoba starije životne dobi, osoba s invaliditetom, LGBTIQ osoba, beskućnika, izbjeglica i nacionalnih manjina, dostupan je na poveznici.