Istraživači s HKS-a i FFZG-a uključili se u međunarodno psihološko istraživanje o koronavirusu
Ispunjavanjem upitnika možete pomoći međunarodnom timu psihologa, koji čine istraživači s HKS-a te FFZG-a, u otkrivanju utjecaja koji pandemija koronavirusa ostavlja na mentalno zdravlje ljudi.
Ispunjavanjem upitnika možete pomoći međunarodnom timu psihologa, koji čine istraživači s HKS-a te FFZG-a, u otkrivanju utjecaja koji pandemija koronavirusa ostavlja na mentalno zdravlje ljudi.
Kako koronavirus utječe na život građana, čini li ih pandemija nervoznima, koje su psihološke posljedice samoizolacije, koliko se zapravo vjeruje institucijama koje koordiniraju aktivnosti u kriznoj situaciji – neka su od pitanja na koja će odgovore dati sveobuhvatno međunarodno znanstveno istraživanje psihologa u koje su se uključili i hrvatski istraživači dr. sc. Ivan Flis i Dominik-Borna Ćepulić s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta te Ena Uzelac, doktorandica s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Važnost istraživanja u kriznim vremenima
Online upitnik dostupan je na hrvatskome jeziku na poveznici, a njegovim ispunjavanjem možete pomoći međunarodnom timu psihologa koji žele doznati na koji način pandemija koronavirusa utječe na mentalno zdravlje ljudi.
– Želimo istražiti koje stvari u ovoj situaciji uznemiravaju građane Hrvatske i uzrokuju im najviše stresa – dakle, koje su najbolnije točke ove krize. Ipak, zanima nas i pozitivnija strana priče, tj. konkretne aktivnosti i ponašanja koja nam pomažu nositi se s ovim teškim trenutcima. Kad to spoznamo, moći ćemo pouzdanije i sigurnije zaključiti na kojim poljima treba djelovati i kakvu vrstu pomoći pružiti našim sugrađanima. – ističe tročlani tim suradnika u Hrvatskoj uključen u projekt koji je pokrenuo Danac doc. dr. sc. Andreas Lieberoth sa Sveučilišta u Aarhusu pod naslovom Psihološki stresori i posljedice u ponašanju bolesti COVID-19.
Rezultati istraživanja moći će se koristiti i preventivno ako se slična pandemija dogodi u budućnosti, uvjereni su psiholozi koji provode istraživanje te ističu:
– Ova krizna vremena izazivaju širok raspon psiholoških reakcija te postoje razlike u tome kako se ljudi s njima nose. Ako shvatimo koje se države i kakvi ljudi najbolje nose s trenutnom situacijom, to nam može pomoći u formiranju konkretnih prijedloga intervencija za nadležne institucije.
Osim toga, tim psihologa zanimaju i stavovi i ponašanja njihovih sugrađana:
– Odgovori na pitanja pomoći će nam stvoriti jasniju sliku kako građani Republike Hrvatske trenutno dišu – što misle o trenutnoj situaciji, otkuda crpe informacije, jesu li spremni surađivati s nadležnim institucijama, kako se ponašaju prema svojim bližnjima, što im zadaje najviše muke te u koga imaju najviše povjerenja.
Slobodno dostupni rezultati
Istraživanje se originalno trebalo provesti na nacionalnoj razini (u Danskoj), no zahvaljujući digitalnoj tehnologiji i povezivanju znanstvenika preko društvenih mreža u kratkom je vremenu preraslo u veliku međunarodnu suradnju. Uključeno je više od četrdeset zemalja (npr. Belgija, Indija, Izrael, Italija, Meksiko, Filipini, Južna Koreja, Vijetnam).
Dodatna vrijednost ovog međunarodnog istraživanja očituje se i u tome što će rezultati nakon određenoga vremena biti slobodno dostupni drugim znanstvenicima za korištenje na Platformi za otvorenu znanost (Open Science Framework).
