Hrvatska dobila prvu „Aleju prvašića“ – jedinstveni projekt koji se uskoro pokreće u cijeloj Europi

Aleja prvašića predstavlja projekt kojim se učenici prvog razreda osnovne škole potiču na sadnju jedne sadnice drveta na lokacijama koje odredi jedinica lokalne uprave i samouprave s ciljem kreiranja Aleje prvašića u kojoj će svaki naraštaj prvoškolaca imati svoje stablo. U Jastrebarskom je postavljena prva aleja koja broji 12 stabala u ime 12 prvih razreda osnovne škole u ovom gradu, kao i područnih škola koje gravitiraju Jastrebarskom.

– Projekt predstavlja mogućnost aktivnog stvaranja kreativnih uspomena na prve školske dane, poticanja zajedničkih projekata među učenicima od prvog razreda osnovne škole i međusobnog povezivanja, suradnje i izgradnje zajedničkih sadržaja – ocijenila je idejna začetnica projekta Snježana Agostini prilikom svečanosti otvaranja.

Otvaranju prve Aleje prvašića uz nazočnost idejne začetnice, Snježane Agostini; gradonačelnika, Zvonimira Novosela; ravnateljice Osnovne škole Ljubo Babić, Sanje Sertić te Frana Poštenjaka, prvog hrvatskog doktora za sadnju stabala, obavilo je oko 80 učenika iz 12 odjeljenja prvih razreda s područja grada Jastrebarskog uz svoje nastavnike i roditelje.

Aleja prvašića u Jastrebarskom, FOTO: PR

Nakon Jastrebarskog, projekt će se širiti u konstruktivnoj suradnji s gradovima i općinama u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Prvi grad gdje će hrvatski projekt Aleja prvašića biti pokrenut i izvan granica Lijepe Naše je austrijski grad Passai.

Volonterski u projektu Aleja prvašića radi i Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće, kako bi odabir za sadnju bio što kvalitetniji, a zasađena stabla bila onih vrsta koja trpe različite klimatske uvjete, zagađenje zraka, vode i tla, te su otpornije na zaraze i bolesti. Sve s ciljem dugovječnosti stabala koje sade učenici prvih razreda.

– Izrazito je važno da stabla posađena u Aleja prvašića budu zdrava i žive što je moguće duže. U svijetu gdje je globalna povezanost donijela puno dobra našoj civilizaciji, na žalost, kroz transport na globalnom nivou unose se i organizmi koji u okolišu nemaju prirodnih neprijatelja. Takvi organizmi svojim životnim potrebama, najčešće hranjenjem, stvaraju često ogromne štete, na prostorima SAD-a nerijetko i do nekoliko stotina milijuna dolara godišnje, te se zbog njihove pojave često uspostavljaju i karantene sa ciljem eradikacije. Iz navedenih razloga potrebno je pomno odabrati vrste stabla koje su veoma otporne na teške stanišne uvjete u gradovima i koje režimom rasta ne zahtijevaju intenzivnu njegu. Vrste, dakako, ne smiju raditi puno otpada od svojih nadzemnih organa niti smiju biti poznati alergeni. Moraju biti pogodne za rast u podneblju u kojem se sade te trebaju zadovoljiti i sigurnosnu komponentu planiranja, a ta je da nisu lomljive ili podložne vjetroizvali – pojasnio je svoju ulogu u projektu Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće.

Ovim je projektom predviđeno da ispred svakog stabla bude pločica s ugraviranim odjeljenjem te imenom učitelja, kao i učenika po redoslijedu iz razrednog imenika. Za 20 do 30 godina plan je da to bude predivna gradska šetnica kojom će sadašnji prvoškolci, tada roditelji, voditi svoju djecu uz stabla koja su posadili kad su krenuli u školu. Aleja ima za cilj postati mjestom susreta, srce i pluća jednog grada, gdje će jednostavna izložba dječjih radova, koncert i ostala društvena događanja okupiti roditelje, bake, djedove, prijatelje. Prema riječima psihologa, ovako postavljen zajednički cilj pred učenike prvih razreda bit će izvor razvoja tolerancije, izgradnje međusobnih dobrih odnosa i prijateljstva te, kroz zajedničko stablo, poticanja brige o prirodi, zaštiti okoliša, održivom razvoju.

Za idejnu začetnicu projekta, Snježanu Augustini, Aleja prvašića plod je zahvalnosti i ljubavi za vlastiti život, život svoje djece kroz koju volite svu djecu, sve ljude i cijeli svijet, a ideja za ovaj kreativni sadržaj rodila se 2009 godine Nakon Jastrebarskog, projekt se počinje širiti u Hrvatskoj i izvan nje – na redu su gradovi Slavonski Brod, Augsburg, Zagreb, Umag, Sarajevo, Mursko Središće i Landskrona.

Aleja prvašića kreće prema ostalim gradovima i općinama s ciljem da svaki prvi razred u Hrvatskoj do 2020. godine ima svoje stablo u ovom projektu. Istovremeno s razvojem projekta kreće i suradnja s ostalim jedinicama lokalne uprave i samouprave izvan naše države, a cjeloviti učinak projekta bit će sveobuhvatno predstavljen u siječnju 2020. kada Hrvatska preuzima predsjedavanje Europskom unijom.