Hoće li se ukinuti dio školskih praznika? Najavljene nove promjene u školskom kalendaru
E-savjetovanje o prijedlogu školskog kalendara za sljedeću godinu bit će otvoreno do 3. svibnja 2025. godine. Hoće li promjene biti provedene, ostaje za vidjeti.
E-savjetovanje o prijedlogu školskog kalendara za sljedeću godinu bit će otvoreno do 3. svibnja 2025. godine. Hoće li promjene biti provedene, ostaje za vidjeti.
Ministarstvo obrazovanja trenutno provodi e-savjetovanje u vezi s prijedlogom izmjena školskih praznika za školsku godinu 2025./2026. Ako prijedlog bude usvojen, promjene bi mogle stupiti na snagu već u rujnu ove godine.
Jedna od najznačajnijih izmjena odnosi se na ukidanje kraćih praznika, uključujući i drugi dio zimskih praznika, koji su do sada trajali u veljači. Umjesto toga, zimski odmor u siječnju trajat će duže. Prema novom rasporedu, nastava bi započela 8. rujna 2025. godine, a završila 12. lipnja 2026. godine, dok bi za učenike završnih razreda srednje škole nastava završila 22. svibnja 2026. godine.
Prvo polugodište trajalo bi od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, dok bi drugo polugodište počelo 12. siječnja 2026. godine i trajalo do 12. lipnja 2026. godine. Zimski odmor bi počeo 24. prosinca 2025. godine i trajao do 9. siječnja 2026. godine.
U novom prijedlogu, proljetni odmor predviđen je od 30. ožujka do 6. travnja 2026. godine, s tim da bi nastava počela 7. travnja 2026. godine.
Ove izmjene već su izazvale brojne reakcije među učiteljima, roditeljima i obrazovnim djelatnicima. Dok jedni podržavaju dulje zimske praznike i smanjenje broja kraćih odmora, drugi ističu da bi ukidanje praznika u veljači moglo negativno utjecati na ritam učenja učenika.
Reakcije na navedene promjene
Jedan od komentara ističe kako su prošlogodišnji praznici za učenike bili bolje raspoređeni i imali su veći pedagoški učinak nego oni predloženi za sljedeću školsku godinu.
„ Drugo polugodište je ionako srazmjerno dugo u odnosu na prvo te je pedagoški izvedljivije s manjim prekidima u zamjenu za duge zimske praznike. Proljetni praznici bi trebali biti kao i nekad ranije što je bilo, s početkom od Velikog četvrtka i onda cijeli onaj tjedan nakon uskrsnog ponedjeljka.“
Slažući se s idejom kraćeg broja praznika, ali produženih zimskih odmora, druga osoba napominje:
„Slažem se s vraćanjem rasporeda zimskih praznika na staro, da ponovno budu duži i u jednom komadu, učenici se tako mogu bolje odmoriti, a nastava u 2. polugodištu nije rascjepkana. Pokazalo se lošim raspored s više kraćih praznika jer učenici izlaze iz ritma učenja.“
Iako se s time slažu, neki smatraju da bi broj kraćih odmora mogao pomoći učiteljima da se opuste, ali također napominju da učenici na tim praznicima često ne uspijevaju nadoknaditi gradivo:
„Slažem se s kalendarom bez malih praznika. Učiteljima dobro dođe predah, ali iz mog iskustva učenicima remeti ritam učenja. Nakon 5 dana uskršnjih praznika, većina učenika je došla bez zadaće, što se inače ne događa. Učenici na praznicima ne uče niti ne nadoknađuju gradivo.“
Još jedan komentar dolazi od majke i učiteljice koja smatra da su zimski praznici predugi za djecu. Prema njenom mišljenju, djeca većinu tog vremena provode kod kuće na mobitelima, a ne igraju se vani, što smanjuje kvalitetu njihova odmora. Također, izrazila je neslaganje s prijedlogom da praznici počnu od Velikog tjedna.
„Moje dijete pohađa osnovnu školu i ja NE podržavam povratak na „staro”. Praznici su bili super posloženi i u veljači su mnogi negdje putovali..djeca se malo odmore, roditelji isto predahnu od školskih obaveza. Raniji zimski praznici su predugi, dani su tada kratki, djeca će biti na mobitelima/ tabletima..sigurno se neće igrati vani. Za Uskrs je bolje da su praznici u tjednu iza Uskrsa.“
Jedan od komentara podržava prijedlog odluke, ističući da u Dalmaciji mnoge škole nemaju klima uređaje, te da bi nastava trebala završiti što ranije u lipnju kako bi se učenici i nastavnici mogli zaštititi od visokih temperatura.
Jedna od komentatorica, koja se osvrnula na prijedlog novog školskog kalendara, ističe kako nastava bez kraćih odmora može biti zamorna i iscrpljujuća za učenike. Prema njezinom mišljenju, potrebno je vratiti barem dva slobodna dana u studenom te dodati tri slobodna dana krajem veljače.
„Predlažem vraćanje barem dva slobodna dana u studenom i barem tri slobodna dana krajem veljače. Zimski praznici od tri tjedna su predugi, dani su kratki, djeca su zatvorena u kućama i uvijek se žale na manjak socijalizacije u to vrijeme.“
Nastava će, kao i dosad, trajati najmanje 175 dana, dok će za maturante nastava biti organizirana u najmanje 160 dana. E-savjetovanje o prijedlogu školskog kalendara za sljedeću godinu bit će otvoreno do 3. svibnja 2025. godine. Hoće li promjene biti provedene, ostaje za vidjeti.
