Hoće li domari i čistačice privremeno preuzeti ulogu zaštitara u školama?

Sigurnost u školama postala je prioritet nakon tragedije u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko. Vlada Republike Hrvatske predstavila je niz mjera s ciljem povećanja sigurnosti u obrazovnim ustanovama, uključujući zaključavanje školskih vrata, uvođenje novih sigurnosnih sustava i plan zapošljavanja stručnih osoba za zaštitu. No, dok se sustav ne uhodava, postavlja se pitanje tko će u ovom prijelaznom razdoblju nositi najveći teret provedbe mjera.
 

Nove sigurnosne mjere

Premijer Andrej Plenković najavio je da će se sigurnosne mjere podići na višu razinu kroz sistematizaciju radnih mjesta i edukaciju osoba koje će biti trajno zadužene za zaštitu u školama. Ove osobe trebale bi imati potrebne vještine i biti senzibilizirane za rad s djecom, roditeljima i nastavnicima. 

Istovremeno, Ministarstvo obrazovanja već je donijelo Protokol o sigurnosnim mjerama, koji uključuje:
- Zaključavanje ulaznih vrata škola tijekom nastave, uz kontrolu ulaza i izlaza.
- Organizaciju dežurstava nastavnika i tehničkog osoblja u hodnicima.
- Ograničenje kretanja učenika izvan školskog prostora tijekom odmora.
- Implementaciju sigurnosnih sustava, poput ulaza na karticu ili kôd.

Premijer je također istaknuo da su brze mjere poput zamjene vrata i postavljanja novih sigurnosnih sustava već u tijeku, dok lokalni policijski timovi održavaju sastanke s ravnateljima škola kako bi raspravili sigurnosna pitanja.
 

Tehničko osoblje i nastavnici ne smiju biti na prvoj liniji!

Dok se plan zapošljavanja stručnih osoba ne provede u potpunosti, provedba sigurnosnih mjera uvelike će ovisiti o tehničkom osoblju i nastavnicima. U mnogim školama domari i spremačice već sudjeluju u nadzoru ulaza, dok nastavnici dežuraju u hodnicima za vrijeme odmora. No, pitanje je koliko je takvo rješenje održivo.

Ravnatelj šibenske Gimnazije Antuna Vrančića, Ivan Knežević, za Šibenski portal navodi kako njihova škola već ima zaposlenog portira-domara koji nadzire ulaz, no naglašava da on nije educiran za sigurnosne poslove.

„Najbolje bi bilo da škole dobiju mogućnost zapošljavanja zaštitara,“ kaže Knežević.

Sličnu zabrinutost izražava i Zoran Živković, ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole u Šibeniku, koji ističe kako je kontrola kretanja učenika tijekom odmora poseban izazov.

„Privremene mjere potrebne su dok se sustav ne uhodava, no dugoročno, škole trebaju profesionalce koji će se baviti sigurnosnim pitanjima,“ smatra Živković.

Donesene mjere nužan su korak prema osiguravanju sigurnosti u školama, no njihova provedba otkriva izazove koje treba riješiti. Ključno pitanje ostaje: Hoće li privremena uloga domara i spremačica kao sigurnosnog osoblja biti kratkoročno rješenje, ili će sustav zapošljavanja stručnih osoba zaista zaživjeti na vrijeme?

Premijer Plenković i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ističu kako je zapošljavanje i edukacija osoba za zaštitu prioritet, no brzina provedbe ovih mjera bit će ključna za povjerenje javnosti u sustav.