Geografi se s Olimpijade vratili sa zlatom i srebrom
Srećko Kajić, brucoš geografije, osvojio je zlato, a Mihovil Penavić srebro na Svjetskoj geografskoj olimpijadi održanoj u Beogradu.
Srećko Kajić, brucoš geografije, osvojio je zlato, a Mihovil Penavić srebro na Svjetskoj geografskoj olimpijadi održanoj u Beogradu.
Na 14. svjetskoj geografskoj olimpijadi (International Geography Olympiad – iGeo) koja se održavala u Beogradu od 1. do 8. kolovoza 2017. godine hrvatski olimpijski tim ostvario je fantastičan rezultat osvojivši jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju. Domaćin Olimpijade bio je Univerzitet Singidunum, a sudjelovali su predstavnici 40-ak zemalja svijeta.
Osvajač zlatne medalje Srećko Kajić u ukupnom je poretku zauzeo drugo mjesto, što je najbolji pojedinačni rezultat u povijesti hrvatskog sudjelovanja na geografskim olimpijadama. Srećko je ove godine maturirao u Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima, a odnedavno je novopečeni brucoš Geografskog odsjeka zagrebačkoga PMF-a. Drugom najboljem geografu na svijetu pravo sudjelovanja na olimpijadi nije bilo teško steći jer je državnim prvakom iz geografije bio protekle tri godine zaredom. Valja također napomenuti kako je naš zlatni olimpijac izvrsne rezultate prethodno ostvario i na državnoj maturi, gdje je ispit iz geografije riješio najbolje u državi s jednim od najboljih rezultata otkako se provodi matura.
Odličan rezultat i srebrnu medalju na olimpijadi osvojio je Mihovil Penavić, učenik Klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti u Slavonskom Brodu, a na olimpijadi su nas još predstavljali i Nikola Bišćan, učenik Srednje škole Donji Miholjac te Leo Radalj, učenik III. gimnazije u Splitu, također ostvarivši vrlo dobre rezultate.
Geografska je olimpijada natjecanje najvišeg ranga na području geografije za učenike od 16 do 19 godina starosti. Sastoji se od triju dijelova: pisanog ispita u kojemu se na temelju zadanih grafičkih, statističkih, kartografskih i tekstualnih priloga rješavaju kompleksni problemi na svim područjima geografije: od klimatskih promjena do problema nejednolikog razvoja pojedinih regija. Od upravljanja prirodnim rizicima poput poplava, potresa, vulkanskih erupcija i suša, pa do problema starenja stanovništva, migracija, prenaseljenosti i geopolitičkih kriza.
Drugi dio natjecanja čini terenski rad koji se u pravilu sastoji od izrade geografske karte istraživanog područja te rješavanja konkretnog prostornoplanerskog problema, primjerice, revitalizacije određenog područja ili prenamjene zemljišta.
Treći dio natjecanja čini multimedijski ispit koji se rješava na računalu i, slično pisanom ispitu, uključuje povezivanje i zaključivanje na temelju danih grafičkih priloga, a ne faktografsku građu poput poznavanja glavnih gradova, zastava i sličnih klasičnih kvizaških podataka.
