LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Školstvo u Hrvatskoj

Fuchs: 90 posto učenika iz strukovnih škola nastavlja školovanje pa najčešće odustaju i ne završe studij

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je promjene u školstvu: uvodi se devetogodišnje obrazovanje, mijenja se matura... Osvrnuo se i na studente iz strukovnih škola.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je promjene u školstvu: uvodi se devetogodišnje obrazovanje, mijenja se matura... Osvrnuo se i na studente iz strukovnih škola.

U jučerašnjem izdanju emisije Ima li što novo, HTV-ove emisije o obrazovanju gostovali su ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Antonija Mirosavljević, predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola, Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a i Ivana Kovač, profesorica engleskog i njemačkog jezika OŠ Tin Ujević u Osijeku. Osvrnuli su se na značajne promjene u školstvu: uvođenje devetogodišnjeg obrazovanja, promjene na državnoj maturi, uvođenje nacionalnih ispita na kraju osnovnoškolskog obrazovanja, informatizaciju sustava upisa... 

Iako su rezultati nacionalnih ispita pokazali da znanje osmaša nije na zavidnoj razini, ministar Fuchs potvrdio je da se za sada neće uvoditi nacionalni ispiti koji će služiti kao prijemni za srednje škole.
 



Na pitanje jesu li nacionalni ispiti ustvari mala matura, odnosno hoće li biti obveznih prijemnih ispita za srednje škole ministar je rekao da se za donošenje takve odluke moraju u obzir uzimati mnogi čimbenici. 

– Prvo treba snimiti stanje na temelju činjenica, a ne dojma. Ove godine je 1.000 maturanata manje nego lani. Nema opasnosti da netko ostane neupisan. Srednjim školama smo ostavili da same odluče trebaju li se provesti ispiti za upis – kazao je i dodao da se sigurno neće uvoditi obavezni ispiti za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine. 

Filipović je precizirao da su nacionalni ispiti napravljeni kao jedan standardizirani oblik vanjskog vrednovanja u 81 školi sa 4.132 učenika. Kazao je i da u Hrvatskoj od 2007. nije bilo standardiziranog vanjskog vrednovanja.

– Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema u završnom ciklusu osnovnog obrazovanja vanjsko vrednovanje. Mi smo do sada govorili o hiperinflaciji kao statističkom pokazatelju, ali više na razini impresije. Znamo da je ocjena uvijek rezultat i subjektivnog i objektivnog kriterija ocjenjivanja učitelja, a standardizirani nacionalni ispiti eliminirali su svaki subjektivni pristup. Izradili su ih najbolji stručnjaci iz prakse iz škola, recenzije i sve ostalo što su prošli – istaknuo je.

Devetogodišnjim osnovnim obrazovanjem želi se postići da sva djeca budu u dječjim vrtićima, odnosno da predškolski odgoj bude zastupljen na onoj razini da stvarno bude predškola, odnosno uvjetno nulti razred, rekao je ministar. 

– Dakle, ne vrtić u kojem se ne priprema na određeni način, već da je ta godina pred školu stvarno godina s određenim kurikulom i s obavezom da sva djeca od četvrte godine moraju pohađati vrtić te da u tome rade kvalificirani kadrovi koji za to moraju proći određene edukacije – izjavio je ministar Fuchs. 

Promjene se uvode i na državnoj maturi. Esej se ponovno vraća kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika, a osim toga hrvatski jezik na maturi neće više imati višu i nižu razinu.

– Imat ćemo jedinstvenu razinu. Prestali su svi razlozi koji su 2008. godine bili opravdani. Niz država EU-a iz materinskog jezika nema dvije razine. Imali smo probne ispite. Učenici znaju što ih čeka 2023. godine i to ne samo za hrvatski jezik, već i za niz drugih predmeta – rekao je. 

U vezi s upisima u strukovne škole ministar Fuchs kazao je da nikada više nije bilo nego sada upisa u te škole te da nikada više nije bilo potraživanja tvrtki za pojedina zanimanja koja bi trebala doći iz strukovnih škola.

– Sedamdeset posto učenika koji završavaju osnovnu školu upisuje strukovne škole, a svega 30% učenika upisuje gimnazije. Devedeset posto učenika iz strukovnih škola polaže državne mature i nastavljaju školovanje. Onda oni tijekom studiranja predstavljaju onaj dio mase koji najčešće odustaje i ne završavaju studij – kazao je. 

Na Zavodu za zapošljavanje je trenutačno 3708 gimnazijalaca i ukupno 1629 učitelja, profesora, nastavnika, asistenata. Fuchs poručuje gimnazijalcima da i dalje čekaju na Zavodu.

– Gimnazijski programi su oni programi koji su de facto podloga i preduvjet za nastavak školovanja. Gimnazija vam ne daje nikakvu kvalifikaciju. Zato oni polažu državnu maturu jer im je to svjedodžba o završnosti srednje škole. Strukovne, obrtničke škole dobivaju diplomu koja svjedoči da su osposobljeni za neku struku – rekao je i dodao da je razočaran brojem gimnazijalaca na Zavodu.

FOTO: WIKIPEDIA / STUDENTSKI.HR