Fuchs: 90 posto učenika iz strukovnih škola nastavlja školovanje pa najčešće odustaju i ne završe studij

VEZANO

Osniva se Centar za umjetnu inteligenciju, došao i poseban gost, dobitnik Oscara za „Top Gun”

---

Na pitanje jesu li nacionalni ispiti ustvari mala matura, odnosno hoće li biti obveznih prijemnih ispita za srednje škole ministar je rekao da se za donošenje takve odluke moraju u obzir uzimati mnogi čimbenici. 

– Prvo treba snimiti stanje na temelju činjenica, a ne dojma. Ove godine je 1.000 maturanata manje nego lani. Nema opasnosti da netko ostane neupisan. Srednjim školama smo ostavili da same odluče trebaju li se provesti ispiti za upis – kazao je i dodao da se sigurno neće uvoditi obavezni ispiti za upis u srednje škole do 2024., odnosno 2025. godine. 

Filipović je precizirao da su nacionalni ispiti napravljeni kao jedan standardizirani oblik vanjskog vrednovanja u 81 školi sa 4.132 učenika. Kazao je i da u Hrvatskoj od 2007. nije bilo standardiziranog vanjskog vrednovanja.

– Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema u završnom ciklusu osnovnog obrazovanja vanjsko vrednovanje. Mi smo do sada govorili o hiperinflaciji kao statističkom pokazatelju, ali više na razini impresije. Znamo da je ocjena uvijek rezultat i subjektivnog i objektivnog kriterija ocjenjivanja učitelja, a standardizirani nacionalni ispiti eliminirali su svaki subjektivni pristup. Izradili su ih najbolji stručnjaci iz prakse iz škola, recenzije i sve ostalo što su prošli – istaknuo je.

Devetogodišnjim osnovnim obrazovanjem želi se postići da sva djeca budu u dječjim vrtićima, odnosno da predškolski odgoj bude zastupljen na onoj razini da stvarno bude predškola, odnosno uvjetno nulti razred, rekao je ministar. 

– Dakle, ne vrtić u kojem se ne priprema na određeni način, već da je ta godina pred školu stvarno godina s određenim kurikulom i s obavezom da sva djeca od četvrte godine moraju pohađati vrtić te da u tome rade kvalificirani kadrovi koji za to moraju proći određene edukacije – izjavio je ministar Fuchs. 

Promjene se uvode i na državnoj maturi. Esej se ponovno vraća kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskog jezika, a osim toga hrvatski jezik na maturi neće više imati višu i nižu razinu.

VEZANO

Pravni fakultet obilježio 248. obljetnicu neprekidnog rada, pričalo se o obnovi zgrada fakulteta

---

– Imat ćemo jedinstvenu razinu. Prestali su svi razlozi koji su 2008. godine bili opravdani. Niz država EU-a iz materinskog jezika nema dvije razine. Imali smo probne ispite. Učenici znaju što ih čeka 2023. godine i to ne samo za hrvatski jezik, već i za niz drugih predmeta – rekao je. 

U vezi s upisima u strukovne škole ministar Fuchs kazao je da nikada više nije bilo nego sada upisa u te škole te da nikada više nije bilo potraživanja tvrtki za pojedina zanimanja koja bi trebala doći iz strukovnih škola.

– Sedamdeset posto učenika koji završavaju osnovnu školu upisuje strukovne škole, a svega 30% učenika upisuje gimnazije. Devedeset posto učenika iz strukovnih škola polaže državne mature i nastavljaju školovanje. Onda oni tijekom studiranja predstavljaju onaj dio mase koji najčešće odustaje i ne završavaju studij – kazao je. 

Na Zavodu za zapošljavanje je trenutačno 3708 gimnazijalaca i ukupno 1629 učitelja, profesora, nastavnika, asistenata. Fuchs poručuje gimnazijalcima da i dalje čekaju na Zavodu.

– Gimnazijski programi su oni programi koji su de facto podloga i preduvjet za nastavak školovanja. Gimnazija vam ne daje nikakvu kvalifikaciju. Zato oni polažu državnu maturu jer im je to svjedodžba o završnosti srednje škole. Strukovne, obrtničke škole dobivaju diplomu koja svjedoči da su osposobljeni za neku struku – rekao je i dodao da je razočaran brojem gimnazijalaca na Zavodu.