LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
EUROBAROMETAR 2021.

Dok je u Hrvatskoj prioritet borba protiv siromaštva, EU se bori protiv klimatskih promjena

Posljednje istraživanje Eurobarometra donosi neke nove uvide u razlike među prioritetima građana EU po pitanju klimatskih promjena, siromaštva i socijalne isključivosti i drugih aktualnih tema, određene razlike u vidu zadovoljstva s obzirom na strategije cijepljenja, te općeniti stupanj povjerenja u vladu.

Posljednje istraživanje Eurobarometra donosi neke nove uvide u razlike među prioritetima građana EU po pitanju klimatskih promjena, siromaštva i socijalne isključivosti i drugih aktualnih tema, određene razlike u vidu zadovoljstva s obzirom na strategije cijepljenja, te općeniti stupanj povjerenja u vladu.

Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra o stanju u Europskoj uniji, provedenom online od 17. do 25 kolovoza u svih 27 članica EU, borba protiv klimatskih promjena je prioritet čak 43% ispitanika te je time na prvom mjestu. Borba protiv siromaštva za Europljane je na drugom mjestu, a treće mjesto dijele potpore nacionalnoj ekonomiji te borba protiv terorizma i organiziranog kriminala s 31% glasova.

Hrvatski građani s druge strane imaju nešto drukčije prioritete. Čak 52% Hrvata smatra kako bi prioritet EU trebao biti borba protiv siromaštva i socijalne isključivosti, a 47% ih drži kako bi na prvom mjestu trebale biti mjere za potporu nacionalnoj ekonomiji i stvaranje novih radnih mjesta. Po pitanju klimatskih promjena izjasnilo se 39% hrvatskih ispitanika, što ih na listi prioriteta postavlja na treće mjesto. Što se tiče borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala, po listi naših prioriteta ta stavka dolazi iza ljudskih prava, u rangu s javnim zdravstvom.

Ovakav redoslijed prioriteta valja produbiti i drugim srodnim istraživanjima. Prema podacima Eurostata u vidu stope rizika od siromaštva, ona je 2018. godine u Hrvatskoj iznosila 19,3%, dok je prosjek EU bio 16,8%. Kao što je pandemija u znatnoj mjeri povećala problem siromaštva u čitavom svijetu, isto tako je to učinila i u Hrvatskoj. Siromaštvo i socijalna isključivost su 2020. godine prijetili gotovo četvrtini hrvatskih građana.

Ilegalni pristupi sportu: mladi u Hrvatskoj i EU preferiraju ilegalne izvore za streaming i kupovinu sportske opreme



Portal Reci.hr iznosi kako je prema Scottish Poverty Information Unit sa sveučilišta u Glasgowu siromaštvo slojevit problem koji za sobom povlači niz drugih. Ono se ne očituje samo u nedostatku novca za održivu egzistenciju, već je popraćeno i slabim zdravljem, povećanom smrtnosti, nedostupnosti obrazovanja, nesigurnim okruženjem te društvenom diskriminacijom i izolacijom. S time na umu, lakše je razumjeti svojevrsne razlike u redoslijedu prioriteta.
 

Zadovoljstvo građana strategijom cijepljenja i povjerenje u vladu


Na pitanje o količini zadovoljstva strategijom cijepljenja protiv COVID-19 koju su provodile EU i nacionalna vlada, prosjek EU opet se u određenoj mjeri razlikuje od hrvatskih stavova.

Sve glasnije pitanje: Treba li i Hrvatska smanjiti dobnu granicu za glasanje?



Prosjek 27 članica EU u kontekstu ove teme je sljedeći: 50% građana EU zadovoljno je strategijama koje su provodile odnosno provode njihove nacionalne vlade, a 49% ih je zadovoljno strategijom same EU.

U Hrvatskoj je samo 41% ispitanika zadovoljno strategijom nacionalne vlade, dok ih je 53% zadovoljno strategijom EU. Ipak, valja istaknuti kako čak 69% hrvatskih ispitanika smatra da je EU imala krucijalnu ulogu u pristupu cjepivima.

Preuzmite ulogu „člana” EU parlamenta, sudjelovati mogu svi stariji od 16


S tvrdnjom mojoj se nacionalnoj vladi može vjerovati da će ispravno koristiti novac potpuno se slaže 10% Europljana, a djelomično njih 34%. Sa spomenutom tvrdnjom se potpuno slaže samo 6% hrvatskih ispitanika, a djelomično njih 25%.
FOTO: PIXABAY