Dok je Koprivnica "najbiciklističkiji" grad u Hrvatskoj, Zagreb najmanje ulaže u biciklističku infrastrukturu

Europska biciklistička federacija (ECF) napravila je istraživanje o ulaganjima u biciklistički promet i cikloturizam na razini Europske unije. Izradili su učinkovit i jednostavan alat za praćenje raspoloživih sredstava iz europskih fondova za razvoj biciklističkog prometa, koji je na raspolaganju svim državama EU. Cilj je da se svim potencijalnim korisnicima EU olakša pronalaženje mogućnosti ulaganja u biciklistički promet i cikloturizam, koristeći EU fondove. Brzim pretraživanjem doći ćete do podatka da korisnici EU fondova iz Republike Hrvatske, za ulaganje u biciklistički promet i cikloturizam, na raspolaganju imaju više od 1,2 milijarde kuna u razdoblju od 2014. do 2020.

Inspirirani tim istraživanjem Sindikat biciklista je na adrese 6 gradova poslao upit o ulaganjima u biciklistički promet u 2016. godini koji je sadržavao nekoliko kratkih pitanja: koliko je sredstava osigurano za gradnju biciklističke infrastrukture te o kojem se udjelu radi u odnosu na cjelokupni proračun za promet, koliko je sredstava osigurano za održavanje postojeće infrastrukture, planira li se provedba projekata i aktivnosti za popularizaciju bicikla kao ekološkog i zdravog načina prijevoza.

Očekivani su rezultati da je Koprivnica i dalje najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj s relativno velikim ulaganjima u održivi promet, a posebno u infrastrukturu za bicikliste i pješake. Gradovi poput Samobora, Metkovića i Pule transparentno su prikazali relativno mala ulaganja u biciklistički promet, dok je neugodno iznenadila Rijeka koja ove godine nema predviđena ulaganja u postojeću ili novu biciklističku infrastrukturu, ali se pozdravlja činjenica da ulažu u Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) kojim se nadaju privući sredstva Europske unije za razvoj održivog prometa. Na samom je začelju po transparentnosti objave podataka završio glavni grad Hrvatske – Zagreb, čija ulaganja u biciklistički promet već treću godinu zaredom u prosjeku čine manje od 1% ulaganja u cjelokupni promet.

Navedeni podaci prije svega upućuju na to da čak i gradovi koji već izdvajaju određena sredstva za sustavno poticanje nemotoriziranih načina kretanja u pravilu nemaju pregledan način organiziranja tih ulaganja. Za usporedbu, gradovi na sjeveru Europe ulažu približno 20 do 25€ per capita godišnje izravno u projekte biciklističke infrastrukture. Ne čudi stoga da se više od četvrtine svih lokalnih dnevnih putovanja obavlja biciklima. Za razliku od toga, zemlje jugoistočne Europe ulažu daleko manje, a takvi su i rezultati. Primjerice, Zagreb s proračunom za cestovnu prometnu infrastrukturu od preko 550 milijuna kuna godišnje, prema okvirnim procjenama ulaganja, temeljem gradskih proračuna iz prethodnih godina, za biciklistički promet izdvaja između nekoliko desetaka tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna, i to primarno za označavanje isprekidanih žutih crta na pješačkim površinama. Preračunato, u Zagrebu godišnji proračun za biciklističku infrastrukturu varira od 10-ak lipa do oko jedne kune po glavi stanovnika.

Ostaje nam za vidjeti hoće li se ta ulaganja povećati i hoće li se građanima omogućiti da dnevna putovanja na posao,u prosjeku manja od 5 km obavljaju brže i jeftinije, a da pritom ispuštaju manje CO₂, odnosno da putuju biciklom. Isto tako vidjet ćemo koliko će Republika Hrvatska od navedenih 1,2 milijarde kuna uspjeti privući i uložiti u biciklistički promet. Dotad pratite bazu podataka koju nude Sindikat biciklista i Europska biciklistička Federacija.