Analiza prošlogodišnje mature: ovo su županije s najboljim i najlošijim rezultatima

Prema prošlogodišnjoj analizi Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Međimurska županija daleko je najuspješnija u pripremi svojih učenika za državnu maturu, dok se Ličko-senjska županija često nalazi među najmanje uspješnima. Maturu je pisalo ukupno 25 756 učenika, koji su prosječno polagali ispite iz četiri predmeta. Centar je prvi put rangirao uspjeh županija i Grada Zagreba u odnosu na nacionalni prosjek te objavio pragove prolaznosti osam mjeseci prije ispita, čime je uklonjen problem kasnog objavljivanja kriterija, koji je ranije bio praksa.

Ukupan broj pristupnika maturi s rezultatima ispod praga prolaznosti je veći nego prošle školske godine, pa je u gimnazijama iznosio 8,7 posto (prošle godine 4 posto), a u strukovnim školama 48,5 posto. Stručnjake posebno zabrinjava što čak 22,4 posto pristupnika nije položilo ispit iz Hrvatskog jezika, dok ih je prošle godine bilo 13,1 posto.

Izuzetno loši rezultati učenika na maturi ove godine ukazuju na probleme obrazovnog sustava koji nisu od jučer već su nagomilani kroz desetljeća promašenih reformskih procesa, nagomilavanja administrativnih obaveza nastavnicima, inzistiranjem na nebitnom, preopeterećnim kurikulumima, izjavila je tada samostalna savjetnica u području obrazovanja Eli Pijaca Plavšić. 

„Ako tome nadodamo i posljedice pandemije na samopouzdanje učenika za samostalno učenje, zanemarivanje nastavnika i nastavničke profesije i neulaganje u njihov profesionalni razvoj te inicijalno obrazovanje koje nije u skladu s potrebama učenika, možemo reći kako smo kao društvo i država ozbiljno zakazali”, poručuje.

 

„Matura kao centralni ispit srednjoškolskog obrazovanja ogroman je pritisak na učenike, da bi vanjsko vrednovanje ishoda učenja bilo učinkovito, mora biti usklađeno s kurikularnim sustavom i ne smije dominirati obrazovnom praksom što je u Hrvatskoj slučaj od samog početka provedbe mature”, kaže Pijaca Plavšić.

Dodaje da su rezultati državne mature frustrirajući i za učenike, njihove roditelje, odgojno-obrazovne radnike i obrazovnu politiku.

Pitanje je samo čija je odgovornost da se hitno poradi na unapređenju vanjskog vrednovanja ishoda učenja, kaže Pijaca Plavšić, a posebno postoji strah da će i provedba nacionalnih ispita u osnovnim škola ići isti putem i napraviti potpuno iste pogreške u procesu.
 

Pragovi prolaznosti i rezultati

Pragovi prolaznosti varirali su ovisno o predmetima: za matematiku, fiziku i kemiju iznosili su 25 posto, za biologiju 27 posto, za informatiku 28 posto, dok su za predmete poput hrvatskog jezika (35 posto) i engleskog jezika (osnovna razina 37 posto, viša razina 36 posto) bili viši. Međimurska županija dominirala je u 14 od ukupno 27 kategorija, dok je Grad Zagreb bio najbolji u pet, a Karlovačka županija u tri kategorije.

"Očekivano je da rezultati škola odražavaju opću razvijenost društva u pojedinim županijama," izjavio je tada ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.

Dodao je kako ovi rezultati nisu veliko iznenađenje. Posebno je pohvalio Vukovarsko-srijemsku Županiju u kemiji i Dubrovačko-neretvansku Županiju u matematici, dok je napomenuo da su se razbile predrasude o superiornosti zagrebačkih škola.

Unatoč pozitivnim primjerima, Ličko-senjska županija sedam se puta našla među tri najmanje uspješne županije u kategorijama poput hrvatskog jezika, matematike i engleskog jezika na obje razine, fizike, biologije, politike i gospodarstva te kemije. Sisačko-moslavačka županija na dnu je ljestvice pet puta, dok su Bjelovarsko-bilogorska i Vukovarsko-srijemska županija među tri najlošije rangirane četiri, odnosno tri puta.

Ovo je prvi put da je Centar javno predstavio rezultate prema županijama.

"Ovakvo rangiranje može potaknuti županije na dodatna ulaganja u obrazovanje i podizanje kvalitete rada škola," zaključio je Filipović.