LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Veliko otkriće

Znastvenici s Medicinskog fakulteta u Rijeci na tragu do lijeka protiv neplodnosti

Zahvaljujući dugotrajnom radu riječkih znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Rijeci bliže smo pronalasku adekvatne terapije za tretiranje virusa, posebice ako se radi o sprječavanju opasnih posljedica infekcije CMV-om u trudnoći.

Zahvaljujući dugotrajnom radu riječkih znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Rijeci bliže smo pronalasku adekvatne terapije za tretiranje virusa, posebice ako se radi o sprječavanju opasnih posljedica infekcije CMV-om u trudnoći.

Tim znanstvenika predvođen doc. dr. sc. Stipanom Jonjićem i prof. dr. sc. Vandom Juranić Lisnić došao do je do velikog otkrića. Naime, znanstvenici su dokazali da virus može ući u jajnike, a njihovo otkriće objavljeno je u svjetskom znanstvenom časopisu Immunity, prenosi Index.hr.

Koliko je utjecajan časopis Immunity, koji je dio grupacije Cell press, najbolje pokazuje faktor utjecaja 22, dok je utjecaj najpoznatijeg hrvatskog časopisa iz područja medicine i znanosti Croatian Medical Journal tek 1,6.

– Vrlo je teško objaviti rad u časopisu Immunity. Ako se ne varam, u Hrvatskoj je u zadnje vrijeme to pošlo za rukom samo našoj grupi i grupi prof. Bojana Polića, koja također radi na Sveučilištu u Rijeci, a s kojom često i usko surađujemo. 

Samo za objavu ovog rada bili smo u pregovorima i procesu recenzije od početka rujna 2020. godine, dakle gotovo punih osam mjeseci. I to nakon što smo proveli istraživanje koje je trajalo godinama, a uključivalo je skoro 10 različitih mišjih sojeva i godine teškog rada i truda. – rekla je za Index Juranić Lisnić.

Miševe su koristili jer je mišji virus vrlo sličan ljudskom i omogućava im da provode istraživanja kakva nije moguće raditi na ljudima, a zatim ta znanja, rekla je Juranić Lisnić za Index, translatiraju na humani virus i bolest. U ovom slučaju kada su istraživali virusnu infekciju u jajniku morali bi izvaditi jajnik modeliranoj životinji kako bi ga ispitali pod mikroskopom, a to, naravno, nisu mogli učiniti na ljudima.

Citomegalovirus koji su istraživali spada u herpesviruse i oko od 50 do 100% ljudi u svijetu zaraženo je njime. Ovaj se virus nakon prvotne infekcije trajno nastanjuje u organizmu i reaktivira se u stresnim situacijama, kada nastupe bolesti itd.

– To jako dobro znaju svi koji su ikad imali herpes zoster, koji uzrokuje virus Varicella-zoster, također iz grupe herpes virusa, ili herpes na usni koji uzrokuje herpes simplex 1.

CMV je posebno opasan ako se prva infekcija dogodi kod trudnica, jer može proći kroz posteljicu i ugroziti plod. Zapravo je infekcija CMV-om u trudnoći i po porodu glavni virusni uzročnik malformacija i trajnih oštećenja kod novorođenčadi, najčešće neuroloških. – govori Juranić Lisnić za Index.

Utjecaj Citomegalovirusa na trudnoću

Tijekom svojeg istraživanja znanstvenici su otkrili da se CMV vrlo bro širi na jajnike i inficira ih, stoga, posebno je opasan za trudnice jer se kod prve infekcije može provući kroz posteljicu i ugroziti plod. Također, kažu znanstvenici, infekcija CMV-a u trudnoći i pri porodu glavni je virusni uzročnik maloformacija i trajnih oštećenja kod novorođenčadi.

Još uvijek se ne znaju točni mehanizmi kako CMV i ostali virusi ugrožavaju trudnoću:

– Mi smo u našem radu istraživali upravo to. Može li CMV doći do jajnika i, ako da, koje su posljedice? Pokazali smo da CMV vrlo brzo dolazi do jajnika i vrlo dobro ih inficira (infografika dolje, smeđe točke su virusom inficirane stanice). Međutim, ne inficira sve strukture u jajniku jednako dobro. Naime, odlično inficira žuta tijela, a izbjegava folikule. Žuta tijela su endokrine strukture koje održavaju trudnoću, a folikuli su mjesta u kojima se čuvaju jajne stanice. Mi smo pokazali da je infekcija jajnika tijekom trudnoće još snažnija nego kod životinja koje nisu trudne, a rezultira nemogućnošću inficiranih žutih tijela da proizvode hormon progesteron koji održava ranu trudnoću. – govori znanstvenica za Index.

Zaintrigriralo ih je što virus ne napada folikule jer to znači da virus može uzrokovati gubitak trudnoće, ali da će žena ipak moći opet zatrudnjeti, dok bi u slučaju da virus napada folikule, mogla ostati trajno sterilna. Znanstvenici su ustanovili da do toga dolazi zbog niza evolucijskih starih imunoloških mehanizama kojima se folikuli štite, što ih nije iznenadilo jer herpes virusi koevoluiraju s nama već milijunima godina. Zbog toga, zaključuju znanstvenici, postojimo i mi jer da naš organizam nije razvio mehanizam za održanje reproduktivnog sustava, ne bi bilo ni nas. 

– Međutim, korisno je znati koji su to mehanizmi, jer tako učimo o našem reproduktivnom i imunološkom sustavu te možemo pronaći uzroke neplodnosti. Otkrili smo da je najvažniji faktor u zaštiti folikula od infekcije interferon beta. Interferoni su evolucijski jako stari, ali i jako moćni antivirusni čimbenici, koje luče sve naše stanice u tijelu. – pojasnila je Juranić Lisnić za Index.

Razvoj lijekova

S obzirom da je preduvjet razvoja terapije razumijevanje kako do bolesti uopće dolazi, znanstvenici su na tragu pronalaska adekvatne terapije za obranu od virusa i njegovih posljedica.

– Recimo sada, kada znamo da je za zaštitu folikula od infekcije CMV-om izuzetno bitan interferon beta, možemo istražiti mogućnost davanja rekombinantnog interferona kao terapije. Također, pokazali smo da davanjem progesterona trudnim životinjama uspijemo očuvati trudnoću, pa se i takva terapija može razmotriti u slučaju infekcije CMV-om tijekom trudnoće. Naravno, svaki terapeutski postupak treba se dodatno ispitati kako ne bi radio veću štetu nego korist, ali ovo istraživanje dalo je nekoliko ideja u kojem se smjeru može dalje istraživati - što terapijske postupke što mehanizme infekcije i razvoja bolesti kod drugih virusa. – objašanjava Juranić Lisnić za Index.hr.

Počeli su istraživati i SARS-COV-2, no ne mogu raditi sve pokuse koje bi htjeli, ali svakako će im trebati godine da otkriju sve posljedice ovog novog virusa.

Ono što je važno istaknuti jest da je većina istraživanja odrađena u Rijeci, naravno, uz pomoć nekolicine suradnika iz Europe, a na njemu su pod vodstvom dvoje spomenutih znanstvenika radila tri autora koja su zaposlenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci: izv. prof. Jelena Tomac, dr. sc. Marija Mazor i doc. dr. sc. Berislav Lisnić.

FOTO: FACEBOOK/CENTER FOR PROTEOMICS RIJEKA - CAPRI