Zdrav režim prehrane loše utječe na vaš društveni položaj

S obzirom na rastući trend brige o zdravlju posljednjih godina, mnogi su se odlučili na prehranu bez glutena, prerađenih šećera, mesnih proizvoda i ostale procesuirane hrane. Danas je uvelike lakše tako se hraniti jer su brojni kafići i restorani u svoje menije uvrstili potrebe vegana i osoba intolerantnih na laktozu i gluten. Dalo bi se zaključiti kako je taj režim prehrane postao prihvatljiv društvu, ali nije.

Znanstvenici su desetljećima proučavali poremećaje prehrane kao što je anoreksija oko koje se uvijek vode rasprave, ali isključivo zdrav režim prehrane do sada nije proučavan pod lošom stigmom.

Stoga su se Suzanne M.Nevin i Lenny R.Vartanian pozabavili istraživanjem te su pred ispitanike odlučili staviti detaljne opise poremećaja u prehrani kako bi procijenili koji se društveni problemi vežu uz njih. Rečeno im je da odlučuju na temelju njihovih stavova i toga kako bi se društvo odnosilo prema njima. Među odgovorima negativno su ocijenjeni oni koji imaju izražene jasne prehrambene navike isključivo zdravog režima, dok su osobe čija prehrana nije imala posebnih ograničenja ocijenjene kao poželjnije. Najgore ocjene dodijeljene su režimima prehrane osoba kojima je dijagnosticirana anoreksija.

Zaključak istraživanja nalaže da društvo osuđuje pretjerivanje u zdravom načinu prehrane, opterećivanje brojanjem kalorija i izbjegavanjem većine namirnica Potreba da se jede isključivo zdravo povezana je s potrebom za kontroliranjem svake situacije i nespontanošću.

Svatko tko je ikada bio na dijeti sigurno se morao suočiti s komentarima kao što su dosadan si, naruči pizzu, ne jedi salatu, jedeš stiropor (rižine krekere) te je morao objašnjavati što su chia sjemenke ili zobene mekinje. Naravno da nema ništa loše u tome što se trudite jesti zdravo, ali ni u čemu ne treba pretjerivati. Opsjednutost čitanjem što neka namirnica sadržava u sebi društvo će puno češće osuditi nego prihvatiti.