Važan napredak u kirurgiji oka: profesor s PMF-a razvio prvi matematički model rasta očne leće
Zajednički pothvat stvorio je prvi matematički model rasta leće koji pokazuje kako se stanice u očnoj leći mijenjaju tijekom vremena, kako se leća razvija tijekom života osobe.
Zajednički pothvat stvorio je prvi matematički model rasta leće koji pokazuje kako se stanice u očnoj leći mijenjaju tijekom vremena, kako se leća razvija tijekom života osobe.
Profesor matematike na Sveučilištu u Zagrebu Hrvoje Šikić razvio je prvi svjetski matematički model rasta očne leće, i to u skopu istraživačkog projekta MOLEGRO koji je financirala Europska unija od 2014. do 2017. godine. Dio važnog napretka u kirurgiji oka dolazi od primjene matematičke preciznosti na biološki i fiziološki rad oka.
Uspješno spajanje matematičke teorije s biološkim uvidima omogućilo je dekodiranje složene biologije razvoja očne leće. Šikiću je ovaj interdisciplinarni pristup predstavljao intrigantan izazov.
“U početku nisam bio siguran, ali onda sam shvatio da će biti zanimljivih matematičkih izazova na kojima treba raditi”, rekao je Šikić, koji je imao ograničeno prethodno iskustvo u primjeni matematičkih modela u biologiji.
Ideja je došla od njegovog prijatelja, američkog biologa Stevena Bassnetta, poznatog lidera u području biologije stanica leće.
"Izazov je bio ostaviti po strani tipični mentalitet vuka samotnjaka matematičara, naviklog na rad u apstraktnom svijetu, i naučiti raditi kao dio većeg tima koji djeluje u stvarnom svijetu", kaže Šikić.
Zajednički pothvat stvorio je prvi matematički model rasta leće koji pokazuje kako se stanice u očnoj leći mijenjaju tijekom vremena, kako se leća razvija tijekom života osobe. Očna leća jedinstvena je po tome što raste dodavanjem novih stanica unutar kapsule, elastične membrane koja okružuje leću. Stare stanice se ne odbacuju, već se pakiraju u središte organa.
Nalazi Šikićevog tima bili su od pomoći u vođenju tehnika operacije katarakte. Tim je također identificirao kako proces rasta oka pridonosi razvoju katarakte u kombinaciji s poznatim čimbenicima rizika, poput izlaganja ultraljubičastom svjetlu. To pruža uvid u to kako bismo mogli odgoditi ili spriječiti razvoj problema s očima.
“Utjecaj katarakte i dalje je prilično značajan u cijelom svijetu, posebice u zemljama u razvoju, gdje je i dalje vodeći uzrok sljepoće”, rekao je Šikić.
Važno i u borbi protiv raka?
Zajedno s Bassnettom, Šikić sada istražuje jedan od iznenađujućih aspekata njihovog istraživanja: zašto se čini da je očna leća imuna na rak.
“Samo po sebi nema ništa posebno u stanicama leće koje bi zaustavile rak, tkivo je slično koži, a trenutno istražujemo je li nepostojanje raka u ovom tkivu povezano s njegovim jedinstvenim procesom rasta", objasnio je Šikić.
“Ideja nam je sinula dok smo radili u MOLEGRU. Projekt je intrigantan je i nov i sigurno će biti suočen sa skepticizmom, te zato to mora biti doista dobro argumentirano. Ali analiziramo razne konkretne modele i vjerujemo da bismo u roku od dvije godine trebali završiti posao i poslati ga na reviziju”, dodao je.
